REPORT GOJKA DRLJAČE

Bjelovarsko-bilogorska županija šampion cijepljenja u Hrvatskoj, pogledajte kako stoje ostali

‘Car za cijepljenje‘ nudi 10 milijuna doza AstraZenece, treba li Capak nazvati izraelskog kolegu?
Ilustracija
 Niksa Stipanicev/Cropix

Sudeći prema usporedivim podacima HZJZ-a skupljenim do 12. travnja niti jedna hrvatska županija ne može se pohvaliti s time da je na razini procijepljenosti nekih od najuspješnijih europskih zemalja.

Ako se gleda distribucija cjepiva u odnosu na broj stanovnika najviše doza u RH primili su Bjelovarsko-bilogorska (30,07%), Sisačko-moslavačka županija (24,40%) te Grad Zagreb (22,00%). Pri tome treba primijetiti kako Grad Zagreb uvjerljivo vodi u udjelu cijepljenih cjepivom AstraZenece (41,6%). Za razliku, Bjelovarsko-bilogorska županija, koja ima najveći udio cijepljenih u odnosu na broj stanovnika, ima najmanji udio cijepljenih AstraZenecom u RH (19,72%).

Iako su županije više-manje ujednačene po udjelu cijepljenih u ukupnoj populaciji, situacija ipak pomalo zabrinjava u Koprivničko-križevačkoj gdje je udio broja cijepljenih prema populaciji 17,56 posto, što je uvjerljivo manje od prosjeka. Udio cijepljenih AstraZenecom je važan jer se radi o najmanje popularnom cjepivu. (pogledajte tablicu 1 i 2 ispod)

image
Udio doza cjepiva u odnosu na broj stanovnika
image
Udio doza cjepiva AstraZenece (AZ) u ukupnom broju iskorištenih doza

Podaci iz HZJZ i DZS-a iz Indexovih tablica (obrada JL)

Inače izraelski „car za cijepljenje“, profesor Nachman Ash, upravo nudi zainteresiranim zemljama 10 milijuna doza cjepiva koje su naručili od britansko-švedskog farmaceutskog giganta AstraZenece, a ne trebaju im. Treba li Krunoslav Capak, šef HZJZ-a, nazvati izraelskog kolegu?

Prema objašnjenjima Nachmana Asha u Izraelu imaju sasvim dovoljnu količinu drugih cjepiva te bi im se moglo dogoditi da cjepivo AstraZenece moraju baciti u smeće, ako ne pronađu zemlje koje ga žele koristiti. Poznato je da je Izrael uspio zadovoljiti svoje potrebe cjepivom Pfizera/BioNTecha. Zaustavili su širenje zaraze i minimalizirali broj smrtnih slučajeva te postepeno normaliziraju život.

S obzirom da su krvni ugrušci koje možebitno izaziva AstraZeneca pretežito kod mlađih žena jako rijetka pojava, otvara se pitanje trebaju li hrvatske vlasti s Izraelom hitno ispregovarati dobavu tog inače vrlo učinkovitog cjepiva kad je u pitanu zaštita od težih oblika COVID-19 bolesti.

Nejasno je postoji li u pojedinim hrvatskim županijama posebno visok otpor prema cjepivu AstraZenece te što bi hrvatske zdravstvene vlasti uopće uspjele napraviti u pojedinim sredinama čak i ako dobiju milijune doza tog cjepiva.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
07. studeni 2024 10:12