BIVŠI PREDSJEDNIK JE PROTIV VELIKE KOALICIJE Josipović: 'Dvovlašće bi nas dovelo do sloma ustavnog poretka'

"Sadašnja situacija ne smije trajati predugo", odgovorio je Ivo Josipović, bivši šef države i ugledni pravnik, kada smo ga pitali kako gleda na zastoj u formiranju novog saziva Sabora, ali i buduće Vlade. A problemi bi mogli eskalirati, dodaje, zbog suprotstavljenih najava Kolinde Grabar-Kitarović da će možda formirati privremenu Vladu i teze Zorana Milanovića da njegova tehnička Vlada može voditi zemlju koliko to bude potrebno.

Prema vašem mišljenju, nalazi li se Hrvatska na pragu ustavnopravne krize?

- Još nemamo ustavnu krizu, sve se odvija u Ustavom predviđenim rokovima i proceduri. Istina, ne glatko i ne rutinski. Ali, iz prilično konfuznih izjava i signala koji dolaze iz tri parlamentarne grupacije, Mosta, SDP-ove te HDZ-ove koalicije, a i iz Ureda predsjednice, moglo bi se naslutiti da bismo mogli imati ozbiljne probleme. Posebno bi strašno bilo dvovlašće, postojanje sadašnje Vlade kao tehničke i Vlade koju bi imenovala predsjednica Republike. U tom bismo slučaju bili svjedoci sloma ustavnog poretka s nesagledivim posljedicama. Postoji visoka antagoniziranost na političkoj sceni, a Ustav i ne daje nedvojbene odgovore na sva moguća pitanja. Postavit će se pitanje tumačenja Ustava, posebno od strane predsjednice Republike. Neobično je važno, s jedne strane, da to tumačenje bude funkcionalno i u duhu ustavnog uređenja te da, s druge strane, bude uvjerljivo i prihvatljivo za građane kao stranački nepristrano.

Vladimir Šeks je najavio mogućnost da predsjednica formira privremenu Vladu. Da ste na njezinu mjestu, biste li postupili na isti način ili čekali, i koliko?

- Kao prvo, ne bih sazivao prvu, konstituirajuću, sjednicu Sabora a da ne postoji jasna većina, sve do pred istek ustavnog roka od 20 dana. Strankama je u ovoj situaciji trebalo ostaviti sve raspoloživo vrijeme za dogovor i možda izbjeći blamažu koju smo vidjeli na konstituirajućoj sjednici Sabora. Drugo, Ustav vrlo jasno predsjednici određuje slijed radnji. Ona daje priliku prvom mandataru, ako ne uspije, drugom. Tek nakon toga se donosi odluka o privremenoj nestranačkoj Vladi i raspisuju izbori. Ono što je tu problem jest činjenica da, za sada, nema osobe koja bi mogla potpisima uvjeriti predsjednicu da ima povjerenje većine zastupnika. Ako tako ostane, Kolinda Grabar-Kitarović će trebati, kako vidim duh Ustava, ipak odrediti mandatara i dati mu priliku. To vidim kao ustavno prihvatljivo rješenje, jer i da netko ima dovoljan broj potpisa a ne sastavi Vladu, predsjednica daje mandat nekome kao drugom mandataru iako on nije imao dovoljno potpisa podrške za većinu svih zastupnika u Saboru. Je li u ovoj situaciji prvi mandatar onaj tko dođe s više potpisa ili onaj koji je relativni pobjednik izbora, nije jasno iz samog Ustava. Druga bi mogućnost bila da predsjednica ustvrdi da nitko ne ispunjava uvjete biti mandatarom i da jednostavno preskoči prilično dug period pokušaja da se sastavi Vlada te da odmah raspiše izbore i imenuje privremenu nestranačku Vladu. Osobno, smatram da ova druga solucija ne odgovara duhu Ustava ili da je barem manje sukladna intenciji ustavotvorca nego prva.

Iz Vlade tvrde da tehnička Vlada može voditi državu koliko je potrebno. Je li to održivo?

- Potpuno je, i s ustavnopravnog i s političkog stajališta, neprihvatljivo da tehnička Vlada upravlja državom neograničeno, bez izbora. Usporedba s Belgijom nije primjerena jer oni naprosto imaju drukčije ustavno uređenje. Izbor koji imamo je jedan od onih koje sam naveo, nikako neograničeno vladanje ekipe koja više nema izborni, a ni ustavnopravni legitimitet.

Je li u pravu Peđa Grbin koji tvrdi da bi predsjednica prekršila Ustav kad bi raspisala nove izbore prije nego što odredi mandatara i dade mu mogućnost da pokuša sastaviti Vladu?

- Rekao sam, u slučaju kad Ustav nije dao jasan odgovor na to pitanje, skloniji sam tome da predsjednica mora iscrpiti cijeli postupak davanja mandata, naravno uz onaj problem tko je taj prvi mandatar. I meni se čini da to rješenje proizlazi iz cjeline ustavnih odredbi.

Kako komentirate Mostovo inzistiranje na formiranju velike koalicije sa SDP-om i HDZ-om?

- Bio sam sretan kad se pojavila politička snaga koja je bila u poziciji uvjetovati vlast reformama, tim prije što smo mnoge od njih predlagali u stranci Naprijed Hrvatska! Međutim, ambicija Mosta da u Vladi okupi cijeli politički spektar nerealna je i lako može dovesti do kaosa i ustavne krize. Dobili su povjerenje građana i moraju odlučiti. To duguju i svojim biračima i cijeloj Hrvatskoj. Iskreno, sumnjam da bi, čak i da se formira, takva koalicija mogla suvislo funkcionirati. Podržavam Most u tome da inzistira na reformama, a nadam se da neće ustrajati u prilično besmislenom inzistiranju da svi plešu po njihovim notama. Naprosto moraju preuzeti odgovornost.