Radovan Ortynski, istražni sudac koji je vodio prve velike istrage protiv mafijaških organizacija, pa postao glavni državni odvjetnik, nedavno je izgubio nasljedstvo na Hvaru.
Riječ je o oko 20.000 metara četvornih poljoprivrednog zemljišta u Zastražišću kod Jelse koje se prostire između dva brijega i s nadmorske visine od oko 250 metara spušta se do mora. Zemljište je Ortynski naslijedio od predaka s majčine strane koji su još u 14. stoljeću došli na Hvar i bili jedni od otočnih veleposjednika.
Kraljevina SHS
Preci bivšeg tužitelja koji je sredinom devedesetih nosio titulu hrvatskog Eliota Nessa nesmetano su uživali u hvarskim posjedima do agrarnih reformi koje su se započele provoditi u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Za sudbinu nasljedstva koje su Ortynski i nekoliko njegovih rođaka rasutih po svijetu definitivno izgubili odlukom Ustavnog suda otprije mjesec dana, presudna je bila agrarna politika kralja Aleksandra, odnosno 1931. godina kada su kmeti oslobođeni kmetskog odnosa dobili dijelove vlastelinova gospodarstva u posjed. Posjede su uredno evidentirali u katastru i oni su se kao pravo prenosili na nasljednike.
Podigli tužbu
Radovan Ortynski koji je rođen 1951. godine u Zagrebu dugo nije znao što su sve njegovi preci po majčinoj strani imali u vlasništvu na Hvaru, pa se tako on i nekoliko njegovih rođaka tek 2001., 2002., 2003. i 2004. godine upisuju u zemljišne knjige kao vlasnici parcele u Zastražišću, i to na temelju rješenja o naknadno pronađenoj imovini. Istodobno su u katastru kao posjednici toga zemljišta upisani bili Jakov i Nikola Kuzmičić. Dok se Ortynski upisivao kao vlasnik na parceli, Kuzmičići nisu poduzimali ništa. Tek su nekoliko godina kasnije podnijeli tužbu i tražili da se briše Ortynskog iz zemljišnih knjiga i upiše njih kao vlasnike.
Zanimljiv detalj je da je predsjednica suda u Hvaru bila kći jednog od posjednika koji su obrađivali zemlju predaka Radovana Ortynskog pa je sudac koji je dobio tužbu u rad zatražio izuzeće i cijeli je spis predan Općinskom sudu u Splitu. Tijekom postupka Kuzmičići su isticali kako je njihov prednik još prije Drugog svjetskog rata, i to u ožujku 1931. godine po tadašnjim propisima o agrarnoj reformi zatražio razrješenje kmetskih odnosa i posjed nekretnine u Zastražišću. Dalje su dokazivali da taj posjed kontinuirano traje, odnosno da obitelj više od 50 godina obrađuje sporno zemljište. Sud je saslušavao svjedoke koji su to potvrdili i kazali da su Kuzmičići na toj zemlji obrađivali vinograd, rogače, smokve, masline i lavandu, ali su im ove kulture nekoliko puta nakon 1990. stradale u požaru.
Općinski sud u Splitu dao im je za pravo i odlučio da su na temelju dosjelosti stekli pravo vlasništva. Sud je, naime, ocijenio da je posjed prednika Kuzmičića bio savjestan kroz vrijeme dulje od 50 godina, dakle i u zakonom propisanom roku od 20 godina, te su se stekli zakonski uvjeti za stjecanje vlasništva dosjelošću.
Odbijenica
Ortynski se žalio na tu odluku i isticao niz prigovora među kojima je bilo pitanje povjerenja u zemljišne knjige u koje se već upisao kao vlasnik na temelju nasljedstva, te pitanje zašto potomci nekadašnjih kmetova nisu osporavali njegovo vlasništvo kada ga je upisivao. No, Županijski sud u Šibeniku koji je odlučivao o žalbi ga je odbio. Bivši glavni državni odvjetnik je sudske odluke pokušao oboriti revizijom na Vrhovnom sudu, no ona mu je odbijena. Na kraju je podnio ustavnu tužbu, ali su ga i ustavni suci odbili.
- Ustavni sud u načelu ne smije zamijeniti pravna stajališta nadležnih sudova svojima, sve dok sudske odluke ne otkrivaju bilo kakvu arbitrarnost, a dostatno su obrazložene i, po potrebi, upućuju na relevantnu sudsku praksu - stoji u odbijenici Ustavnog suda.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....