BIVŠI VOJNI KOMPLEKS

BITKA ZA KUPARE Grof Eltz i Ivica Todorić u utrci s Hyattom, Rixosom i katarskim naftašima

Moraju oložiti dvije milijarde kuna, a nakon isteka 99 godina svi objekti trebali bi biti u vlasništvu države

Prije Domovinskog rata turistički kompleks Kupari ostvarivao je više od milijun i pol noćenja godišnje. U hotelima je u sezoni radilo i do 800 ljudi. A onda su idućih 20 godina propadali. Više puta najavljivani su obnova, davanje u koncesiju ili prodaja. Više stranih investitora željelo je obnoviti derutni kompleks. No, unatoč silnim najavama i obećanjima, Kupari su ostajali mrtvac na jugu Hrvatske sve donedavno, kada su napokon dobili zeleno svjetlo za uskrsnuće.

Kupari (foto: Tom Dubravec)

Povjerenstvo za raspolaganje nekretninama Republike Hrvatske donijelo je, naime, zaključak da je sve spremno za dogoočekivanu realizaciju projekta čija se investicija procjenjuje na oko 250 milijuna eura.

“Predlaže se Vladi donošenje odluke o pokretanju postupka realizacije turističko-razvojnog projekta Kupari objavom Poziva za iskazivanjem interesa za osnivanjem prava građenja i prava služnosti nekretnina na lokaciji Kupari 1 u općini Župa dubrovačka”, stoji u zaključku Povjerenstva čiji je predsjednik ministar Ranko Ostojić.

Čeka se Linića i Pusić

Prema saznanjima Jutarnjeg lista, poziv zainteresiranim investitorima trebao bi se objaviti do kraja siječnja, u kojem će se Kupari ponuditi na koncesiju sljedećih 99 godina, a potencijalni će prosci za jednu od najatraktivnijih udavača na Jadranu morati ispuniti nekoliko uvjeta.

Vladi se o davanju koncesije još moraju očitovati Ministarstvo financija i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, a pozitivno mišljenje već je dalo Ministarstvo turizma. Nakon pozitivnog očitovanja iz resora Slavka Linića i Vesne Pusić, Vlada bi trebala donijeti zaključak o objavi poziva ulagačima. Zainteresirani će imati rok od mjesec dana da pošalju inicijalne projekte uređenja i razvoja Kupara, nakon čega će se objaviti natječaj za njihovo davanje u koncesiju. Investitori bi se za koncesiju trebali natjecati svojim idejama i turističkim konceptom koji žele za Kupare. Tražit će se investicija od oko 250 milijuna eura i smještaj na razini četiri ili više zvjezdica, a dolazak u Kupare i na tamošnje plaže mora se omogućiti svim građanima. Investitor će natječajem dobiti pravo gradnje na državnom zemljištu, a nakon isteka 99 godina svi sagrađeni objekti trebali bi biti u vlasništvu države.

Kompleks Kupara daleko je od nekadašnjeg sjaja (foto: Tom Dubravec)

U prostoru Kupara 1, a riječ je o 15 hektara, budući investitor dobit će pet postojećih hotela - Goričan I i II, Pelegrin, Kupari i Grand. Neće smjeti rušiti samo hotel Grand, koji je zaštićen kao kulturno dobro. Na tom području moći će biti 1500 kreveta. Investitorima će na sljedećim natječajima biti ponuđena i zona Kupari IV, koja se prostire na 12 hektara i nalazi se između centra Kupara i vojno-rezidencijalnog kompleksa.

Gosti iz cijelog svijeta

Na tom prostoru postoji samo cesta, a prostornim je planom određeno da se mogu sagraditi turistički objekti sa 800 ležajeva. To, pak, znači da će Kupari moći imati 2300 kreveta za turiste.

Interesenata za Kupare je mnogo. Veliko zanimanje pokazale su poznate hotelske kuće poput američkog Hyatta i turske grupacije Rixos, ali i Valamar, čiji je suvlasnik Georg Eltz, te Agrokor Ivice Todorića, koji je sklopio partnerstvo s tvrtkama TUI Travel te Karisma Hotels & Resorts. Javili su se i investitori iz naftom bogatog Katara, a ulagače za Kupare želi privući i Azarbajdžanska državna fondacija.

Grof Eltz suvlasnik je hrvatske turističke grupacije Valamar koja upravlja sa 39 hotela na Jadranu, a u čiju je obnovu i gradnju u zadnjih 11 godina uložila 1,7 mlrd. kuna

Ako se Hyatt doista javi za Kupare, a za interes Amerikanaca znaju u Ministarstvu turizma, bit će to njihov prvi dolazak u Hrvatsku.

Ta američka kompanija 2012. je ostvarila gotovo 4 milijardi dolara prihoda i 88 milijuna dolara neto dobiti. Posluje na čak 492 svjetske lokacije i ima 45 tisuća zaposlenika.

Valamar, hrvatska hotelska grupacija, upravlja s ukupno 39 objekata na jadranskoj obali. Ima 3079 zaposlenih, u posljednjih 11 godina uložila je oko 1,7 milijardi kuna u obnovu i gradnju svojih objekata. Do 2015. godine uložit će još 350 milijuna kuna, posebice u hotel Valamar Dubrovnik. Agrokor Ivice Todorića u Kupare neće ići sam, nego preko tvrtke Karisma hotel Adriatic, u kojoj su mu partneri meksička tvrtka Karisma Resort International sa sjedištem u Miamiju i TUI, najveći europski turoperator.

Oduševljeni lokacijom

Karisma hotel Adriatic već je kupila hotele na otoku Koločepu blizu Dubrovnika, u što je investirala oko 18 milijuna eura.TUI će osigurati dolazak gostiju iz cijeloga svijeta. Godišnje njegove aranžmane kupi 30 milijuna turista, ima urede u 180 država, 141 zrakoplov i 54 tisuće zaposlenih.

Agrokor je zadužen za logistiku i opskrbu, a Karisma donosi know-how.

Ivica Todorić, vlasnik Agrokora

Rixos je 2007. ušao u dubrovački Libertas, a nakon šest godina poslovanja u gradu planira se širiti i dalje. Ova turska hotelska kuća osnovana je 2000. godine, do danas je sagradila 23 hotela u 11 zemalja, a nakon Dubrovnika želi i Kupare.

Interes za ulaganje u razrušene Kupare najavila je i Azerbajdžanska fondacija za promicanje izvoza i ulaganja. Riječ je o državnom ulaganju iz fonda u kojem za investicije imaju 30 milijardi eura. O Kuparima se pričalo s predstavnicima azerbajdžanskih državnih institucija za vrijeme njihova službena boravka u Hrvatskoj.

- Oni su jako zainteresirani za taj projekt. Oduševljeni su lokacijom - kažu u Ministarstvu turizma.

Kupari su predstavljeni i investitorima iz Katara. Uz ulaganje u LNG terminal, zainteresirani su i za elitni turizam u Dubrovniku.

Rješenje za Grand

Svi potencijalni investitori koji će se javiti na skorašnji poziv morat će u svom idejnom rješenju dobro razmisliti kako će u svoju turističku viziju Kupara uklopiti hotel Grand. Sagrađen 1920., bio je jedan od prvih hotela na širem dubrovačkom području i prvi u Župi dubrovačkoj, ima status kulturnog dobra i jedini se neće moći rušiti.

Prije hotela na istoj je lokaciji bila tvornica crepova Kupa, po kojoj su Kupari i dobili ime. Hotel Grand imao je sa 139 kreveta, veliku pivnicu, restoran, kavanu i salone za odmor, a prostirao se na 3780 četvornih metara.

Godinama je bio prepušten propadanju, no uskoro bi mogao postati ponos svoga kraja. Ono što je nekada bio.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. rujan 2024 04:47