Benedikt XVI.: Stepinac je bio veliki kršćanin. Ustaški režim bio je antihumanistički

ZAGREB - Razgovarajući, već po tradiciji, s novinarima u avionu kojim je letio u Hrvatsku, papa Benedikt XVI se spomenuo svojih prvih kontakata s Hrvatima i Hrvatskom, preko svog prethodnika na čelu Kongregacije za nauk vjere kardinala Franje Šepera („upoznao sam njegovu dobrotu, njegovu inteligenciju, njegovo znanje, njegovo veseljaštvo“ - nabrojio je Papa), na čiji je sprovod doputovao, te njegova tajnika Čapeka („također dobričine i veseljaka“), koji ga je pozvao na simpozij o Šeperu. Hrvatska je Papi veoma slična njegovoj rodnoj Bavarskoj, kaže, po pučkoj pobožnosti.

SPECIJAL: SVE O POSJETU PAPE HRVATSKOJ

Logično jer, pravedno i nužno da Hrvatska uđe u Evropsku uniju - odgovorio je Papa novinaru Silviju Tomaševiću. Podsjetio se da su mu kardinali - i Šeper, i Kuharić, i Bozanić - uvijek govorili: „Nismo mi Balkan, mi smo srednja Europa“. „Mislim da prevladava čuvstvo radosti što će Hrvatska biti ondje kamo pripada povijesno i kulturalno. naravno, može se razumjeti i stanovit skepticizam što malobrojan narod ulazi u već učinjenu i izgrađenu Europu.

Može se razabrati da možda postoji strah prejakoga centralističkoga birokratizma, neke racionalističke kulture, koja ne vodi dovoljno računa o povijesti, o njezinu bogatstvu i o bogatstvu povijesnih različitosti. Europski identitet je baš u bogatstvu različitih kultura, koje se sastaju u kršćanskoj vjeri, u velikim kršćanskim vrijednostima. Učiniti to ponovo vidljivim i djelotvornim, čini mi se, misija je i Hrvata koji ulaze, protiv stanovitoga apstraktnog racionalizma, da bi ojačali povijesnost naših kultura i razliku, koja je naše bogatstvo. U tom smislu hrabrim Hrvate: proces ulaska u Europu je proces uzajamnog davanja i primanja“, objasnio je Benedikt XVI.

Na posljednje Tomaševićevo pitanje o uzaludnim nadama da će Papa ovom prilikom kanonizirati bl. Alojzija Stepinca Benedikt XVI. je izrekao razornu kritiku ustaštva i komunizma:

„Kardinal [Stepinac] bio je veliki pastir i veliki kršćanin, a i čovjek egzemplarnog humanizma. Rekao bih da je sudbina kardinala Stepinca bila živjeti u dvjema suprotstavljenim i antihumanističkim diktaturama: prvo u ustaškom režimu, koji je tobože ostvarivao san autonomije i samostalnosti, ali je u zbilji ta autonomija bila laž jer ju je Hitler instrumentalizirao za svoje ciljeve. Kardinal Stepinac je to veoma dobro shvatio i branio je zbiljski humanizam protiv tog režima, brneći Srbe, Židove, Rome; uložio je snagu istinskog humanizma, pa i trpeći. Zatim je bila suprotna diktatura komunizma, gdje se opet borio za vjeru, za nazočnost Božju u svijetu, za zbiljski humanizam koji ovisi o prisustvu Božjem: humanizam cvate samo ako je čovjek Božja slika i prilika“, rekao je papa Ratzinger varirajući jednu od ključnih svojih tema.