BDP raste, a Hrvati nikad nezadovoljniji: Ogorčeni su zbog situacije u državi, a osim nerealnih cijena, evo što ih najviše muči

Ekonomske brige i dalje snažno muče građane: porast cijena zabrinjava njih čak 90 posto, a pad životnog standarda muči 77 posto građana. Iako je inflacija trenutačno 1,6 posto, cijene su i dalje u nerealnim okvirima, za što građani isključivo krive državu i trgovce, a ne vanjske faktore. Mladi su najviše pogođeni strahovima zbog rasta cijena nekretnina (75 posto) i nesigurnosti zaposlenja (47,6 posto), što negativno utječe na planiranje obitelji.

Čak 43,7 posto ispitanika smatra da će život ubuduće biti još skuplji i da će morati trošiti više, a u nešto većoj mjeri to smatraju mladi.

S druge strane, uvođenje poreza na nekretnine, izuzev za prvu, podržava gotovo 60 posto građana. Kada se govori o financijama, zabrinjavajuće je da su građani uistinu pesimistični oko svog financijskog stanja. Nastavljen je i pad povjerenja u sve društvene autoritete, pokazuju rezultati istraživanja "Nulti kvadrant" koju je petu godinu zaredom proveo Ipsos za Val grupu na uzorku od 600 ispitanika.

Pad povjerenja

Povjerenje u institucije, pa čak i u privatni sektor, nažalost ostaje nisko, državnim institucijama vjeruje samo 14,3 posto građana, baš kao i osiguravajućim društvima, dok bankama, primjerice, vjeruje tek 20 posto ispitanika.

Nina Išek Međugorac, izvršna direktorica Val grupe, naglašava da se Hrvatska suočava s dubokom krizom povjerenja.

- Povjerenje u autoritete društva, kao i prethodnih pet godina, na niskim je granama. Medijima, koji bi trebali biti potpora demokraciji, i dalje vjeruje samo desetina građana. Klima nepovjerenja prelijeva se i na privatni sektor, zbog čega povjerenje dobiva status "svetoga grala" za kojim će svi u budućnosti tragati - komentira.

Prisutan je i značajan pad povjerenja u obrazovne institucije, u vremenu u kojem je obrazovanje jedna od najvažnijih društvenih moneta jer više od 80 posto građana smatra da je ulaganje u svoje znanje, ili svoje djece, najbolja investicija.

Strani radnici

Kada je riječ o dolasku stranih radnika, ove je godine slika nešto bolja jer više od polovine građana (54,8 posto) smatra da su strani radnici "nužno zlo", ali da ne možemo bez njih, dok petina smatra da su dobrodošla i pozitivna dopuna našeg društva.

Čak 90 posto ispitanika smatra da bi demografska politika trebala biti prioritet Vlade, pri čemu najvažnijom mjerom smatraju niže oporezivanje rada, a slijede subvencije za rješavanje stambenog pitanja mladih obitelji te obnova povjerenja u državne institucije. Potpore za novorođenu djecu tek su na petom mjestu, iako se upravo ta mjera često ističe.

Građani imaju velika očekivanja kada su u pitanju zdravlje i sigurnost zaposlenika, no samo ih 16,5 posto smatra da kompanije vode brigu o sigurnosti i zdravlju svojih zaposlenika, iako je to građanima najvažnija karakteristika u radu kompanija (što ističe njih 86,4 posto). Tek svaki deseti građanin smatra da kompanije društveno odgovorno posluju, što je poražavajući nalaz za velike kompanije, za koje većina građana smatra da ne rade za dobrobit društva.

Vojni rok

Nadalje, polovina građana ne želi uključivanje Hrvatske u međunarodne sukobe, ali 60 posto ih je za uvođenje obveznog vojnog roka (iako su stavovi o duljini trajanja podjednaki za tri i za 12 mjeseci), a zanimljivo je da se čak 48,1 posto mladih u uzorku protivi uvođenju vojnog roka.

Više od polovice ispitanih građana ne podržava nijednu stranu u sukobu između Izraela i Palestine. S druge strane, u sukobu između Rusije i Ukrajine gotovo dvije trećine građana izražava podršku Ukrajini.