POGLED S OTOKA

BBC O HRVATSKOJ U UNIJI 'U takvoj su recesiji da bi i najtrezveniji Hrvat trgnuo čašicu rakije'

BBC analizira dojmove nakon prve godine hrvatskog članstva u Europskoj uniji
 CROPIX

ZAGREB - Hrvatska je prošle godine ušla u Europsku uniju, no slavlje nije dugo trajalo jer i godinu dana nakon tog događaja zemlja je u recesiji od koje bi i najtrezveniji Hrvat potegao čašicu rakije, a pokazalo se da pronalaženje puta za oporavak gospodarstva nije nimalo jednostavan zadatak, piše britanski BBC.

U zadnjih mjesec dana analitičari su češće spominjali mogućnost da Bruxelles i Međunarodni monetarni fond (MMF) Hrvatskoj ponude program pomoći za gospodarstvo, no to će ovisiti o tome hoće li Hrvatska poduzeti veće rezove u državnoj potrošnji i potaknuti novo poduzetništvo, piše BBC, analizirajući dojmove nakon prve godine hrvatskog članstva u Europskoj uniji.

U ovome trenutku prvi navedeni korak čini se malo vjerojatnim. Smanjenje državne potrošnje, kako piše BBC, bilo bi politički opasno godinu dana prije očekivanih općih izbora, a što se tiče pomoći u pokretanju novih poslova, Hrvatska se i tu očigledno nastoji snaći.

Iako je članstvo u EU-u teoretski omogućilo Hrvatskoj pristup sredstvima iz različitih fondova namijenjenih poticanju malog i srednjeg poduzetništva, stvarno doći u posjed toga novca može predstavljati izazov.

"I dalje smo u postupku pripreme cjelokupne dokumentacije koja bi nam omogućila da iskoristimo strukturne fondove Europske komisije. Govorimo pritom o iznosu od nešto više od milijarde eura godišnje. To će omogućiti znatno bolje financiranje za potrebe razvoja novih proizvoda malih i srednjih tvrtki u Hrvatskoj", kazao je viši direktor u agenciji HAMAG-BICRO Ivo Friganović.

No, nakon financijske krize koja je snažno uzdrmala Europu u 2008., samo oni najoptimističniji vjerovali su da će članstvo u EU-u biti lijek za gospodarske boljke Hrvatske. Pa ipak, pomoćnik ministrice za vanjske poslove i europske integracije Hrvoje Marušić nastoji vidjeti pozitivnu stranu. Među dosad ostvarenim koristima izdvaja tako izvoz u zemlje članice EU-a, koji je u prvoj godini hrvatskog članstva uvećan za 15 posto.

"Konačno smo postali dio jedinstvenog tržišta, sa svim njegovim slobodama. Vlasnici kompanija govore mi da su vrlo optimistični i da osjećaju trenutne koristi, da je sada puno lakše poslovati nego što je bilo prije ulaska u EU", kazao je Marušić.

No, te slobode nose sa sobom i odgovornost. Hrvatska sada mora udovoljiti oštrim zahtjevima u programu koordinacije ekonomskih politika zemalja članica EU-a pod nazivom Europski semestar. Za zemlju i vladu koje su navikle donositi vlastite odluke to su teške prilagodbe koje mora učiniti.

"Nismo se dovoljno dobro pripremili da bismo bili gospodarski konkurentni na europskom tržištu. Moramo pronaći teški balans između proračunske discipline - štednje - i rasta. U prošlosti su gospodarske politike bile prilično neodgovorne. Semestar je, međutim, vrlo dobar instrument da se poveća disciplina", priznaje Marušić.

Neki su očekivali više od članstva. No, predsjednica izvršnog odbora Europskog pokreta Hrvatska Nataša Owens kaže da je jaz između ideala i stvarnosti nekim ljudima teško prihvatiti.

"Moja su se očekivanja ispunila jer sam, mislim, bila prilično upoznata s time što se može očekivati. Mnogi ljudi imali su krive predodžbe i pogrešna očekivanja. Oni su EU vidjeli kao jednu veliku banku koja će nam pomoći bez da mi radimo svoj posao", kazala je.

Iako je iskustvo prve godine članstva u EU-u nekima neugodno iznenađenje, Owens vjeruje da će članstvo ipak donijeti dugoročne koristi.

"Trebat će vremena samo da shvatimo da smo dio velikog sustava. Sada imamo priliku koristiti zakon i ostale prednosti u korist poduzetništva ili svakodnevnog života. Moramo se usredotočiti na naše probleme - obavljati naš posao u zemlji - a potom možemo krenuti dalje i imati veće koristi od EU-a".

Nekima je, pak, članstvo znatno pojednostavilo poslovanje. U istarskom gradiću Vodnjanu irski arhitekt Paul O'Grady ponosno pozdravlja posjetitelje u trgovini vrhunskog maslinovog ulja koje proizvodi njegov hrvatski tast Silvano Puhar. Ističe kako je prodaja većih količina njihova maslinovog ulja zemljama članicama EU-a postala puno jednostavnijom.

"Sada više nema velike dokumentacije. Nekoć je bilo vrlo komplicirano", kazao je hrvatski zet.

U tvrtki Brist, jednom od mnogih proizvođača maslinovog ulja u Istri, nadaju se da će kvaliteta njihovih proizvoda biti nadaleko prepoznata.

Čini se da zasad članstvo u EU-u radi u njihovu korist.

"Mislim da EU potiče ovdašnje proizvođače da budu profesionalniji. Zajedno s tim, veći optimizam osjeća se i među mlađom generacijom - sada počinju uviđati da postoje izgledi da pribave ulaganja i pomoć za ruralne proizvode", kazao je O'Grady.

Ipak, postoje još uvijek zadrške i oko toga. Paul O'Grady kaže da bi trebalo biti puno jednostavnije aplicirati za sredstva iz fondova EU-a, a sugerira da bi Bruxelles trebao preuzeti dio odgovornosti u vođenju hrvatskih poslovnih pothvata kroz taj proces.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. studeni 2024 10:47