Banke u ratu protiv Vlade: Izdaju li narodne obveznice i uzmu nam štediše, mi dižemo kamate

Nakon što je Hrvatska poštanska banka povećala kamate na štednju jučer su u izjavi za Jutarnji tu mogućnost najavili i u Hypo banci.

- U siječnju smo povećali fiksne kamatne stope na oročenu štednju u kunama na rokove od jedan do 36 mjeseci. Na kunska oročenja kamatne se stope kreću do 4,2 posto, dok na štednju u eurima dosežu 3,5 posto - objasnili su u Hrvatskoj poštanskoj banci koja je prva povećala kamate na štednju.

Paralelno s tom viješću koja će razveseliti građane i tvrtke, banke najavljuju i mogućnost istodobnog povećanja kamata na kredite!

Što je u pozadini

U pozadini ovih naizgled kontradiktornih akcija krije se rat banaka i Vlade za 160 milijardi kuna štednje!

Bankari su, naime, zabrinuti zbog ideje ministra financija Slavka Linića da građanima ponudi otkup državnih obveznica. Time bi, kako je ustvrdio Linić, građani dugoročno zaradili, a država postala likvidnija .

Detalji tog plana još nisu poznati. Ne zna se niti po kojim kamatama i na koji rok bi se državne obveznice prodavale pa tako niti koliko bi građani time zaradili. No, sigurno je jedno: Linić tom mjerom izravno poziva građane da izvuku štednju iz banaka i daju je državi u zamjenu za narodne obveznice.

Zato će banke najprije pokušati malo većim kamatama na štednju primamiti građane da ne povlače novac, ali ako do toga dođe odmah će - vjerojatno višestruko - povećati kamate na kredite da kompenziraju gubitak. Dobit banaka u prošloj godini i dalje je enormna: samo njih osam zarađuje gotovo polovicu ukupne dobiti svih hrvatskih poduzeća.

Vladaju Hrvatskom

U prvih devet mjeseci lani zaradili su 3,7 milijardi kuna, a dobit 1000 najvećih tvrtki u svih 12 mjeseci 2010. iznosila je 11,8 milijardi. Unatoč tome, svaka najava uzimanja tog enormno velikog kolača kojim raspolažu izaziva otpor.

- Teško je predvidjeti buduća kretanja kamatnih stopa na kredite, pogotovo jer one ovise o nizu faktora na koje same banke ne mogu utjecati. Kod kamatnih stopa na depozite poduzeća, moguć je i relativno veći rast s obzirom na nepovoljne likvidnosne izglede uvjetovane daljnjim padom domaće potražnje u 2012., eksternim razduživanjem te dok god se ne riješi problem opće nelikvidnosti u gospodarstvu - opravdaju mogućnost povećanja kamata u Hypo banci.

U drugim bankama zasad ne žele otkrivati svoje planove. Iz Raiffeisen banke su poručili da “nemaju običaj najavljivati eventualne promjene kamatnih stopa”.

(...)

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Jutarnjeg lista