POVIJESNA PRESUDA

BANKE SU KRIVE! Osam tuženih banaka proglašeno krivim za kredite u švicarskim francima

Sud naložio hitno preračunavanje glavnice u kune, a građani će novac moći povratiti pojedinačnim postupcima
 Goran Mehkek / CROPIX

ZAGREB - Na Trgovačkom sudu u Zagrebu izrečena je presuda u slučaju Franak. Više od 100.000 hrvatskih korisnika kredita vezanih uz švicarski franak dobilo je spor protiv osam hrvatskih banaka koji je pokrenula udruga Potrošač.

REAKCIJA NA ODLUKU SUDA O ŠVICARCIMA Burza obustavila trgovanje dionicama i obveznicama Zagrebačke banke, PBZ-a i Erstea

Sudac Radovan Dobronić presudu je objavio točno godinu dana nakon nakon prvog pripremnog ročišta po kolektivnoj tužbi protiv Zagrebačke, Privredne, Erste, Raiffeisenbank, Hypo Alpe-Adria-Bank, OTP, Splitske i Sberbanke.

- Banke su krive jer su parametre izračuna kamatnih stopa utvrđivale na štetu građana, a nisu to učinile ranije. Građani nisu bili informirani od strane banaka i time su banke povrijedile njihov kolektivni interes - kazao je sudac.

'TO JE SADA STVAR BANAKA, NEKA TO RJEŠAVAJU' Ministar financija Slavko Linić o presudi u korist građana

Bankama je naloženo da moraju preračunati glavnicu u kune po tečaju na dan sklapanja kredita uz fiksnu kamatnu stopu, a povrat novca korisnici kredita mogu potraživati u posebnim pojedinačnim postupcima.

Riječ je o prvoj takvoj tužbi u povijesti hrvatskoga pravosuđa.

Suđenje je počelo u ožujku, kada je sudac ustvrdio da je valutna klauzula dopuštena, ali da bi njena primjena trebala biti iznimka, a ne pravilo te da se postavlja pitanje opravdanosti uvođenja tog instrumenta u vrijeme dok je kuna bila stabilnija od franka i eura.

Niz korisnika spornih kredita posvjedočilo je da su im banke sugerirale da je franak stabilna valuta, ali su im kasnije drastično porasle rate dugoročnih kredita vezanih uz tu valutu čiji je rast u kombinaciji s povećanjem kamata brojnim dužnicima, nakon višegodišnje otplate, povećao iznos preostale glavnice.

Opunomoćenici banaka rast kamata obrazložili su skupljom tržišnom kamatnom stopom i troškovima kapitala, ustvrdivši da bi bez njihove obazrivosti povećanje bilo još i više.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 15:31