APOKALIPTIČNA PROGNOZA UGLEDNOG EUROSTATA Dinamika rasta hrvatskog javnog duga je neodrživa

ZAGREB/LUXEMBOURG Prema najnovijim podacima Eurostata, hrvatski javni dug krajem trećeg tromjesečja 2014. godine dosegnuo je 78 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), skočivši u godinu dana za 7,3 postotna boda, što je po procjeni analitičara RBA neodrživa dinamika rasta.

Udio duga Hrvatske u BDP-u povećao se u trećem tromjesečju 2014. na godišnjoj razini sa 70,7 na 78 posto, pokazuju preliminarni podaci europskog statističkog ureda objavljeni u četvrtak.

"Dinamika rasta hrvatskog javnog duga definitivno je neodrživa. Dug raste tijekom cijelog razdoblja od 2010. godine, što je posljedica nagomilanih deficita. Evidentno je da Hrvatska ni u 2014. godini nije uspjela stabilizirati razinu javnog duga, a to je posljedica odgode restrukturiranja javnog sektora. Još uvijek trošimo više nego što stvaramo", istaknula je Zrinka Živković-Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisenbank Austrije.

Podaci Eurostata pokazuju i da je Hrvatska, uz Sloveniju i Bugarsku, zabilježila najveće povećanje udjela duga u BDP-u u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Najveći skok udjela duga u BDP-u na godišnjoj razini u trećem prošlogodišnjem tromjesečju zabilježila je Slovenija, za 16,8 postotnih bodova, sa 61,3 na 78,3 posto. Izdvaja se i Bugarska, s povećanjem udjela duga u BDP-u od 6,6 postotnih bodova, sa 17,1 na 23,6 posto, pokazuje izvješće Eurostata.

Osvrnuvši se na činjenicu da je Hrvatska među top tri države s najvećim porastom udjela javnog duga u BDP-u, Živković-Matijević ocijenila je da se ta situacija neće početi poboljšavati sve dok se ne krene sa strukturnim reformama.

"Međutim, te se strukturne reforme ne smiju svesti samo na rezanje javnih rashoda, nego i tekuće potrošnje. Našim je političarima uvijek lakše zadirati u prihodnu stranu ili, pak, na rashodnoj strani u kapitalne rashode vezane uz investicije. Vrlo je teško zadirati u tzv. stečena prava, jer to znači i potencijalni gubitak glasača. Tijekom svih ovih godina ni jedna politička struktura nije uspjela napraviti stvarne strukturne reforme", napomenula je Živković-Matijević.

Ističe da se neki pomaci u posljednje vrijeme vide kod socijalnih rashoda i socijalne politike. "Hvale je vrijedno da se krenulo s time. Ali isto tako je činjenica da te strukturne reforme nisu ni dovoljno brze ni dovoljno snažne, i zbog toga javni dug nastavlja rasti", istaknula je Živković-Matijević, napomenuvši kako su sada u statistiku javnog duga obuhvaćena i javna poduzeća HAC i HC, u kojima reforma još nije niti započela.

"Osim same središnje države, imamo još puno dijelova javnog sektora koji generira probleme, a sva ta sila izdanih jamstava kad-tad dode na naplatu", upozorava Živković Matijević, koja procjenjuje da će je na kraju 2014. javni dug dosegnuo već udjel od 82 posto BDP-a.

Po podacima Eurostata, i na tromjesečnoj je razini Hrvatska u trećem prošlogodišnjem tromjesečju zabilježila povećanje javnog duga iskazano udjelom duga u BDP-u, i to za jedan postotni bod, sa 77 na 78 posto.

U Eurostatu jpš napominju da su te procjene preliminarne jer se statistička metodologija u Hrvatskoj još usklađuje s onom EU-a.