FIKTIVNI GLASAČI

Anomalija je dosegnula vrhunac: Na popisu birača imamo pola milijuna ljudi viška!

Hoće li Ustavni sud napokon prisiliti Vladu da uz novi Zakon o izbornim jedinicama sredi i problematične popise birača?
 Tom Dubravec/Cropix

Na popisu birača nalazi se višak od gotovo pola milijuna ljudi! Neke hrvatske županije i gradovi doslovce imaju više birača, nego stanovnika. Hrvatska već desetljećima ima problem "viška" birača na biračkim popisima koji ne uspijeva riješiti, a nakon Popisa stanovništva 2021. anomalija je dosegnula vrhunac pa, recimo Obrovac, ima 3500 stanovnika i 5500 birača.

Uz to što je sve veći utjecaj glasova fiktivnih birača na konačni izbor političkih predstavnika u tijelima vlasti, on stvara još jedan veliki problem o kojem se do sada nije previše raspravljalo. Ozbiljno utječe na formulu prema kojoj se izračunava vrijednost glasa svakog pojedinog birača i pridonosi nejednakosti koja ostaje prikrivena.

Određivanje jedinica

Stvar je u tome da Hrvatska, za razliku od većine europskih zemalja, veličinu izbornih jedinica (u svakoj se bira po 14 zastupnika i svaki mora biti izabran s približnim brojem glasova) određuje prema stanju u popisu birača, dok se u drugim zemljama broj mandata po izbornim jedinicama određuje prema rezultatima popisa stanovništva. U Hrvatskoj se još 2007. godine pokazalo da imamo ozbiljna odstupanja u broju birača između pojedinih izbornih jedinica, a Ustavni sud je 2010. godine usvojio izvješće u kojemu je upozorio Sabor na to i potrebu da se uredi Zakon o izbornim jedinicama.

Na zadnjim parlamentarnim izborima HDZ je, zahvaljujući nejednakosti u vrijednosti glasa birača, dobio tri zastupnika više. Kada se tome doda podatak da na 3,8 milijuna stanovnika imamo pola milijuna fiktivnih birača, nedvojbeno je da Hrvatska već dugo bira svoj Sabor i Vladu po nepoštenom i nepravednom izbornom modelu.

Ustavna vrijednost

Iz izjava predsjednika Ustavnog suda Miroslava Šeparovića jasno je da će Ustavni sud iskoristiti svoje ovlasti i pokušati natjerati Vladu da korigira Zakon o izbornim jedinicama, ali stručnjaci upozoravaju da to više nije dovoljno. Do kraja godine sjednica Ustavnog suda raspravit će prijedlog odluke koju je kao sudac izvjestitelj na temu (ne)ustavnosti Zakona o izbornim jedinicama pripremio Goran Selanec. Sudac Selanec navodno predlaže da se Ustavni sud izjasni i o tome kako na ustavnost izbora utječe popis birača, te činjenici da granice izbornih jedinica ne prate administrativne granice županija.

- Ustavni sud mora se referirati na nejednakost biračkog prava jer je riječ o ustavnoj vrednoti. Hoće li uz to pokrenuti i neka druga pitanja, kao što su popis birača i granice izbornih jedinica, ostaje da vidimo - kaže profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu Goran Čular, koji je bio i na savjetodavnoj raspravi koju je ljetos organizirao Ustavni sud.

Na pitanje koje su bile preporuke stručnjaka dane Ustavnom sudu odgovara da je dominantno stajalište svih bilo da se nešto mora učiniti s izbornim jedinicama. Dosta se, kaže, razgovaralo i o popisu birača koji ne predstavlja stvarnu sliku. - Mi to znamo cijeli niz godina. Hrvatska je 1990. godine imala oko 3,6 milijuna birača, ali smo tada imali 4,7 milijuna stanovnika, što je bio normalan odnos. Do 2012. godine broj birača, i to samo u Hrvatskoj, narastao je do gotovo 4,1 milijun - kaže Čular i podsjeća da je tada SDP-ovac Arsen Bauk kao ministar uprave iz popisa izbacio one koji nemaju važeću osobnu iskaznicu. Samo tim potezom je popis birača smanjen za oko 300.000.

- Imamo oko 3,6 milijuna birača, a ako gledamo u svjetlu novih podataka s popisa stanovništva (ima nas 3,8 milijuna), to je opet previše u odnosu na broj stanovnika. Odnos broja birača i stanovnika kod demografski starih nacija kakva je Hrvatska, a tako je i svugdje u Europi, takav je da birači čine 82% stanovništva. To bi trebao biti normalan odnos, a kod nas 95% stanovništva čine birači, što nema nikakve osnove - kaže Čular i procjenjuje da Hrvatska ne može imati više od 3,2 milijuna birača. Procjene prema kojima ne možemo imati više od 3,15 do 3,2 milijuna birača do sada su iznosili demografi, a njima se priklanja i profesor ustavnog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu Robert Podolnjak. Po njegovu je mišljenju najmanje 500.000 birača na popisu višak.

Venecijanska komisija

- Kada je objavljen popis stanovništva i kada su se vidjele razlike u odnosu na broj birača, kada u nekim županijama ima više birača, nego stanovnika, jasno je da treba mijenjati kriterij i uzeti broj stanovnika, a ne broj birača kao polazište za određivanje broja zastupnika u izbornim jedinicama - kaže Podolnjak. Napominje da je Venecijanska komisija rekla kako su oba kriterija (popis stanovništva i popis birača) u redu, ali se kod nas pokazuje da je bolje kao kriterij uzeti broj stanovnika jer je to daleko pouzdaniji podatak od popisa birača na kojemu su i dalje ogromni viškovi.

- Ustavni sud bi trebao dati preporuku da se kao kriterij za određivanje broja mandata uzme broj stanovništva. Zadnji popis stanovništva pokazuje da nemamo realan popis birača. Matematički je utvrdiva činjenica da popis birača nije u redu i Ustavni sud se lako može na to referirati - smatra Podolnjak.

Čular kaže da većina europskih zemalja uzima stanovništvo kao osnovu za određivanje broja mandata u izbornim jedinicama, a naš model koji polazi od popisa birača imaju još Portugal, Švedska, Mađarska, Estonija i Makedonija.

- Postoje i države koje kombiniraju više modela. Danska kombinira tri parametra: stanovništvo, birače i gustoću naseljenosti - kaže Čular. Napominje da se u našem rješenju treba rukovoditi time što je za Hrvatsku bolje s obzirom na izborni proces i otvorena pitanja koja se odnose na točnost popisa birača i popisa stanovništva.

Ustavni sud ne može poništiti izbore sve dok izborne zakone ne proglasi neustavnima

Sličan problem s vrijednošću glasa svakog pojedinog birača koji se ponovno našao pred Ustavnim sudom imala je i susjedna Slovenija.

Prof. Robert Podolnjak kaže da je Slovenija također imala dva zakona kroz koja je bilo regulirano to pitanje. Jedan je definirao broj zastupnika u njihovim izbornim okruzima, a drugi se zakon odnosio na same izborne okruge i njihove granice. - Među tim izbornim okruzima su s vremenom nastale velike razlike u broju birača i taj se problem našao pred Ustavnim sudom Slovenije.

Italija i Njemačka

Godine 2018. je njihov Ustavni sud odlučivao o ustavnosti i zaključio da zakon koji definira izborne okruge nije u skladu s Ustavom, odnosno s načelom pravne države - kaže Podolnjak i pojašnjava da je Slovenija u jednom zakonu imala propisano da se u svakoj jedinici bira 11 zastupnika, ali je u drugome bio teritorijalni okvir tih izbornih jedinica.

Nakon što je Ustavni sud ukinuo zakon o izbornim okruzima, dao je Državnom zboru (slovenskom parlamentu) rok od dvije godine da donese novi zakon koji će biti u skladu s Ustavom.

- Njihov je parlament dosta odugovlačio, a problem im je bio i to što se zakon morao donijeti dvotrećinskom većinom. Na kraju su išli u neke izmjene Zakona o izbornim jedinicama i to su uspjeli učiniti prije zadnjih izbora, čime su riješili veliki problem.

Bilo je pitanje hoće li Ustavni sud prihvatiti ustavnost izbora ako bi se oni održali prema zakonu koji je ukinut - kaže Podolnjak koji, kao i dosta drugih ustavnopravnih stručnjaka i politologa, smatra da je to trebao učiniti i naš Ustavni sud. Podolnjak kaže da se u pravilu na taj način ova vrsta problema rješava u svim zemljama, te da se nešto slično dogodilo u Italiji i Njemačkoj.

Kontrolno tijelo

- Kada je ispred sebe imao prijedlog Zakona o izbornim jedinicama i njegovu ustavnost, Ustavni sud nije ništa učinio. Sada to opet ima pred sobom, ali ne znamo što će ovaj put napraviti - kaže Podolnjak. Smatra da Ustavni sud ne može poništiti izbore koji bi se proveli po starom modelu uz nejednaku vrijednost glasa birača u pojedinim izbornim jedinicama ako ga prethodno ne proglasi neustavnim.

- Ako je na snazi Zakon o izbornim jedinicama i Zakon o izboru zastupnika i po njima se krene u izborni postupak, svi su sudionici dužni poštovati zakone. Ako svi u potpunosti poštuje izborno zakonodavstvo, kako bi onda Ustavni sud kada završe izbori mogao reći da nisu provedeni u skladu sa zakonom? Kako ako nitko te zakone nije ukinuo - pita Podolnjak.

Njegovo je mišljenje da Ustavni sud treba ukinuti Zakon o izbornim jedinicama, ali upozoriti i na problem biračkih popisa, granica izbornih jedinica i potrebu formiranja neovisnog tijela koje bi kontroliralo odgovaraju li granice izbornih jedinica broju birača (ili stanovnika ako se uzme taj model), odnosno je li korektno raspoređen broj mandata koji se bira u svakoj jedinici za slučaj da se odustane od modela s fiksnim brojem mandata i da se on formira prema broju birača (ili stanovnika).

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 00:10