GLASUJTE!

Anketa Jutarnjeg: Koju biste ocjenu dali Zoranu Milanoviću za prve tri godine njegovog mandata?

Prije točno tri godine Zoran Milanović izabran je za novog predsjednika Republike, nakon što je u drugom krugu pobijedio Kolindu Grabar Kitarović

Predsjednik Republike Zoran Milanović 

 Davor Pongracic/Cropix

Prije točno tri godine (5. siječnja 2020.) Zoran Milanović izabran je za novog predsjednika Republike, nakon što je u drugom izbornom krugu pobijedio tadašnju predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović. Milanovićeva kampanja "Predsjednik s karakterom" dobro je sjela biračima koji su ga u drugom krugu izbora nagradili s 1.034.170 glasova. Milanovićeva pobjeda bila je uvjerljiva, osvojio je čak 104 tisuće glasova više od Grabar Kitarović.

Iako je u kampanji obećavao da će voditi inkluzivnu politiku i biti predsjednik "svih građana", a ne samo onih koji su za njega glasali, brzo je došlo do obrata. Ruku na srce, tome je kumovao i predsjednik Vlade Andrej Plenković koji je Milanoviću na pobjedi čestitao sada već famoznom porukom o "tvrdoj kohabitaciji". Ubrzo je odnos prema Plenkoviću i njegovom HDZ-u postala predsjednikova najvažnija politika.

Predsjednik i premijer ulazili su u klinč kad god i gdje god bi stigli. S vremenom je njihov odnos došao u fazu da tog odnosa zapravo više i nema. Oko svih pitanja koje se tiču Oružanih snaga i općenito obrambenih i sigurnosnih pitanja Milanović je zaratio s Vladom. Bilo izravno s Plenkovićem ili posredno konstantnim napadima na ministra obrane Marija Banožića. Iako Ustav kaže da su predsjednik i premijer sukreatori vanjske politike, Hrvatska i dalje vodi dualnu vanjsku politiku jer su Milanovićeve i Plenkovićeve vizije o tome kako se Hrvatska treba pozicionirati na geostrateškom planu dijametralno suprotne.

Finale njihova sukoba dogodio se na "ukrajinskom pitanju". Dok se Milanović zalaže da Hrvatska bude neutralna i suzdrži se od vojne pomoći Ukrajincima, Plenković čvrsto zastupa stav kako Hrvatska treba bezrezervno pomagati Ukrajini i zajedno s ostalim članicama Europske unije i NATO-a kažnjavati Rusiju zbog invazije kojoj je krajnji cilj komadanje te suverene države.

Kada se ne bavi ministrom Banožićem, vojskom ili Ukrajinom, predsjednik Zoran Milanović javnu pozornicu koristi kako bi konstantno ukazivao na to da je, kako on smatra, HDZ lopovska stranka koju bi, poput Kartage, naprosto trebalo razoriti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 17:09