DESET MJESECI PRORAČUNA

ANALIZA JUTARNJEG Za plaće potrošeno 500 milijuna kuna manje, a za mirovine 800 milijuna više

Broj umirovljenika od 2009. povećao se za 50, a zaposlenih smanjio za 135 tisuća
Zagreb, 030113.Banski dvori, Hrvatska Vlada.U zgradi Hrvatske Vlade odrzana je prva ovogodisnja redovna sjednica Vlade Republike Hrvatske.Na fotografiji: ministar financija Slavko Linic.Foto: Damjan Tadic / CROPIX
 Damjan Tadić / CROPIX

Odluku o otkazivanju kolektivnih ugovora u obrazovanju i znanosti ministar Željko Jovanović potkrijepio je opsežnim obrazloženjem o stanju ekonomije i brojkama koje pokazuju da je, unatoč svemu, njegov sektor ustrajno probijao proračun. Za rashode zaposlenih u ovoj su godini rebalansom dobili dodatnih 580 milijuna kuna, gotovo jednak iznos kao godinu prije, a u 2011. bilo je potrebno osigurati još 181,7 milijuna kuna.

Linićev neuspjeh

Što zbog povećanja plaća, što broja zaposlenih, obrazovanje je pridonijelo neuspjehu ministra Linića da smanji rashode za plaće za oko dvije milijarde kuna, što najavljuje već dvije godine. U prvih deset mjeseci, pokazuju podaci Ministarstva financija, na plaće je potrošeno oko 500 milijuna kuna manje nego u istom razdoblju lani. Dok je na plaćama teškom mukom nešto uštedjela, Vlada je za mirovine još više potrošila. U deset mjeseci umirovljenicima je isplaćeno 30 milijardi kuna, 800 milijuna više nego u istom razdoblju lani.

Gomilanje dugova

Razlog tomu je povećanje mirovina zbog usklađivanja na početku i sredinom godine (1,25 i jedan posto), ali i kontinuirani rast broja umirovljenika. U zadnjih godinu dana u sustavu je oko tri tisuće novih umirovljenika. Od 2009. godine pak njihov se broj povećao za više od 50 tisuća, a broj zaposlenih, koji plaćaju doprinose, smanjio se za čak 135 tisuća.

Kada je riječ o zdravstvu, koje je sanirano s oko tri milijarde kuna, brojke pokazuju da ono ipak nije glavni razlog ovogodišnjeg povećanja deficita, kako se tvrdi. U deset mjeseci izdaci zdravstva iznose 18,2 milijarde kuna, što je 1,2 milijarde kuna više nego u istom razdoblju lani. Obuzdani su i izdaci za subvencije koji su snažno rasli u prvom dijelu godine, pa su sada na razini prošlogodišnjih. Pritom je za poljoprivrednike isplaćeno oko 500 milijuna kuna manje.

Proračunski prihodi, pak, u deset mjeseci pali su za gotovo dvije milijarde kuna, uglavnom zbog velikog podbačaja prihoda od poreza na dobit. No, malo su tanji i prihodi od PDV-a i doprinosa, što je razumljivo zbog pada broja zaposlenih. To se ipak djelomično kompenziralo povećanjem trošarina na naftne derivate, pa su ti prihodi porasli za oko 500 milijuna u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.

Tako je deficit proračuna dosegao 13,2 milijarde kuna, a kada se uključe fondovi i agencije procjenjuje se da će ukupno doseći 18 milijardi kuna ili 5,5 posto BDP-a. Kako će ga Vlada smanjiti u skladu s ciljevima koje je postavila Europska komisija, ministar Linić je najavio da će biti poznato u ožujku, premda nije jasno čemu čekanje. Budući da plaće, zdravstvo i mirovine čine dvije trećine proračuna, tu je i najizgledniji prostor za uštede, ali pomaci su teško ostvarivi.

Ožujak za odgovor

Za restrukturiranje zdravstva treba vremena, a Vlada ostaje pri stavu da neće dirati plaće i mirovine. Međutim, postavlja pitanje je li uopće moguće smanjiti rashode ako se plaće i broj zaposlenih u javnoj upravi gotovo ne diraju, broj onih koji plaćaju doprinose pada, a istodobno se povećava broj umirovljenika i rastu mirovine.

HDZ-ova Vlada, primjerice, ukinula je indeksaciju mirovina na dvije godine, ali je koalicijska Vlada, vratila to pravilo. Smanjenjem mirovina većih od 5000 kuna nešto će se uštedjet ali nedovoljno da bi se zaustavio rast izdataka za mirovine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. rujan 2024 16:56