ZAGREB - Euribor, eurska kamatna stopa po kojoj banke jedna drugoj posuđuju novac - i koja služi kao temelj dobrog dijela kredita građana u Hrvatskoj, trenutačno su na povijesno niskim razinama u Hrvatskoj, no rast za jedan postotni bod mogao bi donijeti značajno poskupljenje rata kredita. Prema okvirnom izračunu, stambeni kredit kakav je trenutačno u ponudi - 80 tisuća eura na 30 godina, s kamatnom stopom 12-mjesečnog Euribora, plus 5,2 postotnih bodova - imao bi anuitet nešto manji od 450 eura.
Postotni bod
No, Euribor je sada manji od 0,2 posto, što daje nominalnu kamatnu stopu od oko 5,4 posto. Već samo jedan postotni bod naviše - ili ukupno 6,4 posto - značio bi dodatnih 50 eura mjesečne rate.
No, Euribor se u zadnjih dvadesetak godina dva puta popeo iznad pet posto, a uz tu vrijednost kamatnu stopu mjesečna rata za ovaj primjer doseže čitavih 715 eura, 265 eura više od početnog izračuna.
Razdoblje niskih kamata, očekuju analitičari, svakako bi trebalo trajati idućih godinu ili dvije, dok god traje program masovnog otkupa obveznica, takozvano kvantitativno popuštanje, koje je Europska središnja banke (ECB) pokrenula u ožujku želeći ubrzati inflaciju i potaknuti gospodarstvo. Upravo je kvantitativno popuštanje potaknulo dramatičan pad troškova zaduživanja u Europi, što je, kako smo pisali u jučerašnjem broju Jutarnjeg, dovelo i do presedanske pojave negativnih kamatnih stopa. U nekoliko zemalja banke za manji dio kredita moraju svojim dužnicima plaćati kamatu.
Jeftini kapital
S obzirom na povijesno niski Euribor i Libor (među-bankovna kamatna stopa za dolar i CHF), to naravno znači, kako su upozorili naši sugovornici, i da bi ponovni rast mogao razočarati mnoge koji su u ovom razdoblju jeftina kapitala podizali kredite. Na to je u utorak, gostujući na HTV-u, upozorio i guverner HNB-a Boris Vujčić koji je poručio kako danas “s puno većom izvjesnošću možemo očekivati rast tih kamatnih stopa u budućnosti, što bi moglo dovesti do bitno većeg rasta kredita nego što ljudi očekuju”. Dodao je kako je u Hrvatskoj trenutno oko 30 posto stambenih kredita vezano uz Euribor i Libor. U Erste banci napominju kako je Euribor “transparentni tržišni indikator” te je odabir Euribora kao temelja za kamatnu stopu “standardna tržišna praksa koja se koristi i u ostalim zemljama EU”. - Činjenica je da se Euribor trenutačno nalazi na vrlo niskim razinama, prije svega pod utjecajem monetarne politike ECB-a. S obzirom na to da u ovom trenutku ne postoje naznake promjene takve politike ECB-a, ne očekuje se niti promjena trenda kretanja Euribora u kratkoročnom razdoblju - navode u Ersteu.
Politika banaka
Formiranje kamatnih stopa za građane definirano je Zakonom o potrošačkom kreditiranju, a od 1. siječnja prošle godine kao temelj se mora koristi jedna od pet varijabli na koju se dodaje fiksni dio, odnosno, marža. To su Euribor, Libor, Nacionalna referentna stopa (NRS, prosječni trošak financiranja domaćih banaka koji izračunava HNB za proteklih tri, šest i 12 mjeseci), prinos na Trezorske zapise Ministarstva financija ili prosječna kamatna stopa na depozite građana. Banke politiku određivanja kamatnih stopa objavljuju na svojim internetskim stranicama, a u najvećoj se mjeri koriste Euribor i NRS. Važno je naglasiti kako se moguće poskupljenje kredita ne odnosi na sve kredite ugovorene s valutnom klauzulom u eurima, nego na kredite vezane s kretanjem Euribora.
PRVA UPOZORENJA POČELA SU JOŠ 2013. GODINE
Već su se krajem 2013. godine mogla čuti upozorenja kako bi krediti temeljeni na Euriboru, u slučaju znatnijeg rasta, mogli dovesti do problema kod dužnika.
Doduše, protiv novih propisa bunila se i Hrvatska udruga banaka, koja je prigovarala zbog toga što se propisuje korištenje samo jedne varijable kod određivanja kamata.
Upućeni ističu kako je NRS kao temelj za izračun kamata prihvatljiv najvećim bankama, s obzirom na to da imaju veći utjecaj na formiranje kamatnih stopa na depozite, a time i na NRS kao prosječni pokazatelj troškova izvora financiranja za sustav. Osim toga, NRS odražava prosjek za proteklo razdoblje, za razliku od Euribora i Libora koji se odnose na buduće razdoblje. Znači da NRS za kratkoročne kredite može vjerovnicima osigurati određenu zaštitu od kamatnog rizika. No, kod dugoročnih kredita kamatni rizik bi u konačnici trebao biti podjednak, objašnjava Anton Starčević, savjetnik u RBA.
MUKE NAJVEĆE DANSKE BANKE ‘Negativnih kamata na štednju još nema’
Zbog pada troškova zaduživanja u Europi klijenti banaka u nizu zemalja, kako smo pisali u jučerašnjem broju Jutarnjeg, susreću se s negativnim kamatnim stopama, zbog kojih banke plaćaju svojim klijentima kojima su odobrili kredite, dok štediše moraju svojim bankama plaćati za držanje štednje na računu. Negativne kamatne stope pojavljuju se, među ostalim i u Danskoj, gdje je središnja banka braneći tečaj krune prema euru, kamatu za prekonoćne pozajmice zadržala na minus 0,75 posto, što je globalni rekord.
Neviđena situacija
- Nalazimo se u situaciji bez presedana. Podupiremo mjere središnje banke, ali se moramo prilagoditi novoj tržišnoj situaciji u kojoj mi kao banka moramo davati novac kako bismo položili depozite klijenata u središnju banku - komentira za Jutarnji list Kenni Leth, glasnogovornik Danske Bank, najveće tamošnje banke.
- Pokušat ćemo zaštititi većinu naših klijenata od negativnih kamatnih stopa na štednju dok god je to moguće. Trenutačno negativne kamatne stope naplaćujemo dijelu većih klijenata s velikim depozitima. Građani za sada neće imati negativne kamatne stope na štednju - poručuje Leth.
Izdavanje obveznica
Realkredit, podružnica Danske Banka za hipotekarno kreditiranje, dijelu svojih klijenata odobrila je i kredite s negativnom kamatnom stopom. Riječ je o kreditima koje banka financira izdavanjem obveznica, a kako ih je dio izdan s negativnim prinosom, za dio kredita s rokom otplate između jedne i tri godine, nominalna kamatna stopa je tako pala ispod nule.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....