RADNICI NA MUKAMA

Alarmantna poruka: ‘Sezonci su na izmaku snaga, nema slobodnog dana, rade 12 i više sati, znamo tko je krivac za to‘

Šefica Sindikata kaže da usprkos tome što su se plaće povećale, ona zbog galopirajuće inflacije nije adekvatna uloženom trudu

Ilustracija

 Joško Šupić/Cropix

Bez obzira na to što se ova turistička sezona pripremala godinu dana unaprijed, i dalje postoji ogroman problem s radnom snagom, a kako veli predsjednica Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije Marina Cvitić zbog izuzetno teških i neizdrživih uvjeta rada u turizmu, idućih godina imat ćemo još većih problema s nedostatkom radnika.

- Turistička sezona se zahuktala, uspoređuju se podaci s rekordnom 2019. sezonom, zadovoljno trljaju ruke Vlada i poslodavci, ali najmanje radnici, koji zbog nedostatka dovoljnog broja radnika, posebno kvalitetnih radnika, već su sada na izmaku snaga. Unatoč tome, što nema dovoljno radnika, u nastojanju da se ostvari što veći prihod, svi objekti su otvoreni, a zbog nedovoljnog broja radnika, zaposleni moraju raditi bez slobodnog dana, po 12 i više sati dnevno, odnosno znatno više od 60 sati, čak do 80 sati tjedno. Zbog toga su radnici, posebno stalni radnici i dugogodišnji iskusni i kvalitetni sezonski radnici, umorni i iscrpljeni. Rade dnevno na više lokacija, uskaču na razne poslove, dvokratno, trokratno, a nerijetko u kontinuitetu po 16 sati, ističe Cvitić u svom alarmantnom priopćenje u kojem je ukazala na loš položaj radnika u turizmu i ugostiteljstvu.

Veli da usprkos tome što su se ove godine plaće povećale, ona zbog galopirajuće inflacije nije adekvatna uloženom trudu i radu.

- Nažalost, neki poslodavci u takvom režimu rada, često bez dnevnog odmora, bez ikakvog odmora, ne vide nikakav problem. A kada se radnik požali na takve uvjete rada, proglašavaju ih neradnicima, nespremnim na izazove i s ograničenim kapacitetima. I takva je situacija u gotovo svim turističkim kompanijama od sjevera do juga. To se događalo i prošle sezone, međutim zbog specifične situacije koja je bila prošle godine kada se zbog ograničenih uvjeta poslovanja izazvanim pandemijom nije moglo pravovremeno predvidjeti hoće li i u kojem opsegu biti sezone, pa se nije moglo ni na vrijeme osigurati dovoljan broj kadrova, imali smo razumijevanja. Ova sezona bila je očekivana, nitko ne može reći ni pravdati se da nas je sezona iznenadila, kaže Cvitić.

image

Marina Cvitić

Matija Djanješić/Cropix

Navodi da je sezona iznenadila čak i Ministarstvo unutarnjih poslova koji ne izdaju na vrijeme radne dozvole za zapošljavanje stranaca, pa se rok izdavanja radnih dozvola od 15 dana produžio na gotovo dva mjeseca što je, ističe, nedopustivo.

- Zašto se MUP nije ekipirao? Činjenica je daje zastoj u izdavanju radnih dozvola nastao isključivo zbog toga što MUP nema radnika koji će taj posao odrađivati, a nema ih jer nitko neće raditi taj posao za plaću koju ti radnici imaju, veli dalje.

Objašnjava da i mnogi strani radnici koji su došli na Jadran nikad nisu vidjeli hotel ili neki ugostiteljski objekt.

- Ako izuzmemo radnike koji su iz bivše Jugoslavije, mi uvozimo radnike iz Indije, Kolumbije, Nepala kojima je Hrvatska obećana zemlja. Za takve radnike turističke kompanije plaćaju od 500 do 2.000 eura posredničkim agencijama da ih dovedu da budu broj. Mnogi se ne snađu, nakon 10-tak dana vraćaju se otkuda su i došli, a poslodavci ostaju bez radnika, s plaćenom provizijom, a da bi dobili drugog, moraju za drugog platiti proviziju. Ako ostanu, moraju ih educirati, a edukaciju provode naši domicilni radnici. Sama edukacija je otežana, jer mnogi strani radnici ne znaju ni engleski ni njemački, a kamoli hrvatski jezik, a da ne govorimo da ima onih koji nikada nisu vidjeli hotel, nikada vidjeli običan usisavač, a kamoli nešto suvremenije. Tužno na što se sveo naš turizam, mišljenja je Cvitić.

Hrvatska udruga turizma na čelu s Veljkom Ostojićem već je nakon prošle sezone prema nadležnima apelirala na niz mjera kako čim jednostavnije zaposliti radnu snagu iz inozemstva, ali i omogući studentima da mogu raditi više. Ostojić veli da je situacija bolja nego lani, da se vide određeni pomaci, ali da treba još puno toga odraditi.

- Drago mi je što donositelji odluka sve više prepoznaju dugoročnu korist različitih prijedloga koje smo im uputili još na jesen. Predlagali smo dvije skupine mjera. Prva se odnosi na jače aktiviranje potencijala koji još postoji na domaćem tržištu rada. Prvenstveno kroz smanjivanje poreznih prepreka za studente, što je trenutno i u procesu, ali i za umirovljenike i one koje žele dodatno raditi kroz tzv. drugi dohodak, kao i za efikasnije zadržavanje postojećih sezonskih radnika kroz unaprjeđenje postojeće mjere Stalni sezonac. Druga skupina mjera se odnosi na pojednostavljivanje i ubrzavanje procedura za nužni uvoz radnika iz drugih zemalja. Prostora za unaprjeđenje svakako još ima, no drago mi je da vidimo polagane, ali ipak pozitivne pomake, veli čelni čovjek HUT-a.

Ističe da je kod uvoza radne snage postignut određeni napredak, ali isključivo u digitalizaciji dijela procesa prilikom uvoza sezonskih radnika do 90 dana iz drugih zemalja. Konkretno, uvedena je online predaja zahtjeva, no time se ovaj izazov ne može u potpunosti kvalitetno riješiti jer se zahtjevi i dalje ručno obrađuju.

- Kako bi se ubrzalo rješavanje zahtjeva, potrebno je u potpunosti digitalizirati i procese obrade. Postoje i druga područja mogućeg napretka, koja kvalitetno funkcioniraju u drugim zemljama, među kojima i to da sezonac-povratnik, prolazi skraćenu proceduru izdavanja radne dozvole jer je nadležnim tijelima već predočio potrebnu dokumentaciju prilikom prvog zapošljavanja. Kod nas izdavanje radnih dozvola traje različito od jedne policijske uprave do druge. Identifikacija osobe koja želi raditi negdje traje 2-3, a negdje i 5-6 mjeseci, ističe Ostojić.

Udruga je zadovoljna što su se potpredsjednik Vlade i ministar financija sastali s predstavnicima studentskih udruga i prepoznali važnost podizanja poreznog limita, odnosno cenzusa olakšica poreza na dohodak.

- Povećanje poreznog limita na dohodak s 15 na 24 tisuće kuna veliki je korak, posebice s dolaskom vrhunca sezone, kada raste potražnja za pojačanim angažmanom studenata, i to ne samo u poslovima u turizmu, već i drugim sektorima. Svakako pozdravljamo odluku jer vjerujemo kako će ona sada pojačano motivirati studentsku populaciju na rad u turizmu. Osim toga, ta će odluka donijeti pozitivne efekte i za studente i za gospodarstvo i, u konačnici, za državni proračun. Kada znamo da je prošle godine oko 15.000 studenata radilo u turizmu jasno je kolika je to pomoć sektoru, zaključio je Ostojić.

Inače, prema podacima MUP-a do 24. lipnja ove godine izdano je 62.109 dozvola za boravak i rad, a očekivano je, ako se nastavi takav trend, da će do kraja 2022. godine broj izdanih dozvola za boravak i rad premašiti 100.000. Od tog broja, 20.554 otpada na turizam. Najveći broj dozvola izdan je za državljane Bosne i Hercegovine, Srbije, Nepala, Sjeverne Makedonije i Kosova.

‘Poslodavci su bili pohlepni, nisu mislili kratkoročno‘

Cvitić pak navodi da su krivci za ovakvu situaciju poslodavci koji se nisu trudili da zadrže radnike, da nije bilo sluha za položaj radnika, niti za povećanje plaće niti za zapošljavanje na neodređeno vrijeme.

- Pohlepa vlasnika bila je ogromna. Mislili su kratkoročno, da ugrabe čim više za sebe, a taj prljavi posao u pravilu su odrađivali „naši domicilni menadžeri“. Čak i nakon ulaska u EU, odnosno kada je omogućen slobodan protok radnika, kad je svatko pametan mogao pretpostaviti što će se desiti, nisu se „osvijestili“. Što je u to vrijeme činila Vlada? Ništa. Ništa nije napravila da se zaustavi odljev građana, ništa da se stimulira zapošljavanje radnika ne neodređeno vrijeme, ništa da se povećavaju plaće u turizmu koje su cijelo vrijeme bile od 12 do 18% niže od prosjeka države unatoč tome što se ostvarivale astronomska dobit, ništa da se stimuliraju poslodavci koji zapošljavaju domicilne radnike. Sve su prepustili tržištu rada, najgorem obliku neoliberalnog kapitalizma, kojemu je cilj samo profit, ogorčena je ova sindikalistica koja traži da se hrvatski radnici zaposle na neodređeno vrijeme ili na stalne sezonske poslove, da im se dvostruko povećaju plaće i da se za njih počnu graditi stanovi.

Smatra da sve to treba podržati država kroz razna rasterećenja. Isto tako poziva inspektorat da redovito obilazi sve objekte I da obrate pozornost na evidenciju radnog vremena radnika jer da s takvim tempom rada nitko od njih neće dočekati mirovinu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
12. studeni 2024 02:48