Ako ćemo prevoditi Žikinu dinastiju, onda titl treba i predsjednikuSrbije Borisu Tadiću u Dnevniku

Žikina dinastija, redatelja Zorana Čalića, ne treba se prevoditi na hrvatski jezik, misle ljudi sa sve tri najveće nacionalne televizije! I HTV-ovci i Nova TV i RTL Televizija koja je u petak od Vijeća za elektroničke medije dobila opomenu zato što u programu emitiraju srpske filmove bez titlova, slažu se da bi prijevod sa srpskog na hrvatski jezik bio besmislen.

Uz to, čude se zbog čega su članovi Vijeća to tek sada ocijenili spornim, jer je na HTV-u i na RTL-u tijekom 2011. prikazano 20-ak što bosanskih što srpskih filmova bez prijevoda, a na to nitko nije reagirao. S Nove TV poručuju da bi trebalo uvažiti i mišljenje hrvatske publike kod koje neki raniji pokušaji prijevoda nisu naišli na pozitivan odjek. Opomena Vijeća RTL-ovcima začudila je i njihove kolege na HTV-u, televiziji koja je proteklih mjeseci na programu imala neprevedene filmove poput “Ko to tamo peva” ili “Maratonci trče počasni krug”.

- Imamo i licencu za prikazivanje kultnog ‘Balkanskog špijuna’, koji doista nismo namjeravali prevoditi. Što ćemo s tim filmom, u ovom trenutku ne znam vam reći. No, opomena Vijeća za elektroničke medije otvara niz pitanja. Jedno od njih je svakako i moguće titlovanje izjava predsjednika Srbije Borisa Tadića u središnjem ‘Dnevniku’. Ili, na primjer, titlovanje srpskih glumaca u filmu ‘Neretva’ - kaže Dean Šoša, urednik Filmske redakcije na HTV-u, koji se pita treba li prevoditi i bosanske filmove u kojem glumci pričaju hrvatskim, ali i srpskim jezikom.

Sukob interesa?

Najoštrije su, očekivano, reagirali s RTL-a.

- Mi smo diskriminirani. Vijeće nikada nije niti jednog nakladnika tražilo emitiranje s prijevodom . Zbog ozbiljnih sumnji na sukob interesa predsjednika Vijeća Zdenka Ljevaka, tražit ćemo da ga se razriješi s dužnosti - kažu s RTL-a. Neslužbeno smo ipak uspjeli doznati da ciljaju na priloge o izdanjima Naklade Ljevak koji se mogu vidjeti na programima nekih drugih televizija, i to ne u plaćenim reklamnim blokovima.

A što o opomeni Vijeća misle gledatelji?

Zagorci i ‘Malo misto’

- Više razumijemo standardan srpski jezik nego neke dijalekte hrvatskoga jezika. Neki Dalmatinci mogu dodati ‘nama trebaju titlovi za ‘Gruntovčane’, a Zagorci mogu reći ‘nama trebaju titlovi za seriju ‘Malo misto’’. Treba li onda u političkim kontakt-emisijama, za svakog gosta iz Sarajeva odnosno Beograda osigurati simultanog prevoditelja? - pita se dio građana.

Jezikoslovci se, pak, ni nakon dva desetljeća, otkako je Hrvatska samostalna država, nisu složili. Dapače, ispod tekstova na srpskom ili bosanskom jeziku u stručnim se časopisima mogu naći varijante “prilagodila tekst normama hrvatskoga jezika”. Ako ne piše “preveo/prevela”, znači li to da nije riječ o stranom jeziku i da u glavama još sve nije čisto?

Prof. dr. sc. Branka Tafra s Odsjeka za kroatologiju Hrvatskih studija u Zagrebu smatra da je u vremenu kad se hrvatski guši engleštinom, zahtjev za prevođenjem srpskih filmova zaista besmislen.