Slovenska premijerka Alenka Bratušek u nedavnom intervjuu za Jutarnji list, u dijelu razgovora koji nije bio za objavu, izrazila je, najblaže rečeno, ozbiljne rezerve prema mogućnosti da se dionice Mercatora prodaju Agrokoru Ivice Todorića. Ustvrdila je kako Slovenija zbog ekonomske krize ne smije rasprodavati svoje strateške ili velike kompanije. “Mala smo zemlja, moramo sačuvati nadzor nad svim tvrtkama koje su važne za naše gospodarstvo.” Ni mjesec dana kasnije vodeći ljudi 12 slovenskih banaka i kompanija, u koordiniranoj akciji u kojoj je izravno i neizravno sudjelovalo 55 slovenskih i stranih banaka, prisilili su premijerku da promijeni svoje stajalište. Nakon što je slovenska vlada u četvrtak uvečer dala suglasnost Novoj ljubljanskoj banci da proda svoj udio u Mercatoru, to su u petak učinili i ostali veliki dioničari najvećeg slovenskog trgovačkog lanca.
Bez utjecaja politike
Dakle, slovenski gospodarstvenici izborili su se da pri odlučivanju o prodaji prioritet dobiju ekonomski, a ne politički ili politikantski razlozi. A ekonomski argumenti upozoravali su da će Mercator, bez novog kapitala i vlasnika, i dalje gubiti na vrijednosti i gomilati gubitke. Uostalom, prošle su godine Mercatorovi vlasnici odbili ponudu Agrokora da po dionici plati 230 eura, što je upola manje od najviše vrijednosti dionica ikada, a sada su bili prisiljeni prodati dionice po 130 eura.
Dugovi Mercatora
Dakle, dobili su samo četvrtinu nekadašnje vrijednosti. Da su i ovaj put odustali od prodaje, za godinu dana izgubili bi, prema procjenama stručnjaka, još najmanje 100 milijuna eura. Doduše, Mercator je danas težak financijski bolesnik: njegovi su dugovi narasli na 1,1 milijardu eura i Ivica Todorić morat će uložiti sve svoje znanje i iskustvo da tvrtku postavi na zdrave noge.
Da će spajanjem Agrokora i Mercatora biti stvorena najveća trgovačka kompanija u srednjoj i istočnoj Europi koja će imati prihod od sedam milijardi eura te više od 60 tisuća zaposlenih, bio je drugi važan argument koji je na slovenskoj strani presudio u korist prodaje dionica. I što je jednako važno, nova će tvrtka imati čak 2620 prodajnih mjesta u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, BiH. Po veličini, među svim tvrtkama u tom dijelu Europe, nova kompanija zauzet će osmo mjesto. Takav trgovinski i financijski gigant bit će konkurentniji i efikasniji u nadmetanju s konkurencijom i stvorit će, nema sumnje, novu sinergiju i vrijednost od koje će imati koristi i Slovenija i Hrvatska.
Naime, proizvođačima u Hrvatskoj i Sloveniji, prije svega, otvorit će nove mogućnosti razvoja jer će širom otvoriti vrata novih, velikih tržišta. Istodobno profitirat će i potrošači u regiji jer će na policama naći robu najkvalitetnijih proizvođača.
Uspješnom akcijom preuzimanja Mercatora Ivica Todorić, vlasnik Agrokora, napravio je posao života te zaokružio svoju poslovnu misiju: pokazao je da ima znanja i snage ostvariti svoje vizije ne samo na domaćem nego i na stranim tržištima. Počevši praktično od nule, Todorić je u nešto više od dvadeset godina od Agrokora izgradio europski respektabilnu kompaniju, a za domaće pojmove diva kojeg će teško u dogledno vrijeme netko sustići.
Snaga i upornost
I sve to postigao je sam, u iznimno teškim i nepovoljnim okolnostima: cijelo vrijeme konkurencija su mu bili najprije najveći europski lanci koji su otvorili trgovačke centre po cijeloj Hrvatskoj, zatim je došlo do teške ekonomske krize, a kamate s kojima je poslovao Agrokor, zbog slabog rejtinga države, bile su puno veće od konkurencije.
Osim znanja, Todorić je pokazao i rijetku upornost: premda su ga pet puta odbili, Todorić je bio odlučan preuzeti Mercator, uvjeren da će njegovim spajanjem s Agrokorom stvoriti megakompaniju europskih dimenzija. I da je to jedini način da se obrani od konkurencije moćnijih i većih trgovačkih lanaca.
Jasna simbolika
Ekonomske dimenzije tog posla stoljeća bit će dalekosežne. Osim što je došlo do integracije slovenskog i hrvatskog tržišta, čvršćeg povezivanja unutar regije, nova kompanija imat će takav potencijal da će sasvim sigurno pokrenuti novi val investicija, pa samim time pozitivno utjecati na rast BDP-a. Ništa manje važne nisu ni političke posljedice povezivanja Agrokora i Mercatora. Novi koncern u vlasništvu Ivice Todorića bit će okosnica poslovnog povezivanja u cijeloj regiji, još će više povezati Hrvatsku i Sloveniju, pomoći će uspostavi još većeg povjerenja te još više uputiti dvije države jednu na drugu. Uoči ulaska u EU spajanje Agrokora i Mercatora najbolje je što se na ekonomskoj, političkoj i simboličkoj razini moglo dogoditi Hrvatskoj.
Kako je kupljen Mercator: 36 sati koji su presudili
O uspješnoj kupnji Mercatora u Agrokoru su šutjeli do zadnje sekunde, sve dok i zadnji potpis nije stavljen na papir. Vlasnik Agrokora Ivica Todorić bio je oprezan, poučen iskustvom nekoliko dosadašnjih, neuspješnih pokušaja preuzimanja Mercatora.
Službena potvrda da su prodali dionice Agrokoru stigla je kasno popodne od Pivovarne Laško i Hypo banke.
Prva pouzdana naznaka da bi se to napokon moglo dogoditi bila je informacija od četvrtka popodne da je Nova Ljubljanska banka odlučila potpisati ugovor o prodaji svog udjela.
NLB je bila vlasnik 11 posto dionica Mercatora, od ukupno 53 posto koliko je bilo na prodaju. Budući da je riječ o državnoj banci, bilo joj je potrebno dopuštenje slovenske vlade za takvu odluku.
Nakon što je slovenska vlada dala zeleno svjetlo NLB-u, otvoren je put za prodaju svih 53 posto dionica Mercatora. U iduća 24 sata odluke su donijeli i svi drugi dioničari Mercatora okupljeni u konzorcij prodavatelja.
Podrška EBRD-a
Prodaju je odmah podržao i EBRD, čiji je predstavnik Axel Reiserer u petak rekao: “Snažno podržavamo Agrokor i njegovo preuzimanje Mercatora”.
Već u petak tijekom dana većina članica konzorcija prodavatelja Mercatora potpisala je sporazum o prodaji (SPA) dionica Mercatora. Slovenski mediji počeli su izlistavati redom dioničare koji su potpisali sporazum: uz NLB, među prvim potpisnicima bili su NFD Holding, Gorenjska banka, Hypo banka, Banka Celje i Prvi faktor. Potom su suglasnost za prodaji dali Pivovarna Union, Pivovarna Laško, NKBM, Radenska i Banka Koper.
Složena transakcija
Već broj prodavatelja u konzorciju pokazuje složenost transakcije koja je obavljena u petak kasno popodne.
Najveći pojedinačni dioničar u konzorciju prodavatelja bila je Pivovarna Laško, koja je držala 23 posto dinica Mercatora. Prema slovenskim medijima, upravo je Pivovarna Laško najviše “gurala” prodaju Mercatora.
Njezin je interes što prije dobiti novac kojim će vratiti dio velikog duga bankama. Naime,
Pivovarna Laško dužna je skoro 400 milijuna eura i hitno se mora razdužiti.
U Laškom su se s pravom bojali mogućnosti da prodaja Mercatora opet propadne: zato što Mercator nije prodan Agrokoru 2011. godine, izgubili su silne novce. Tada je prodaju spriječila politika.
Zadnja ponuda Agkrokora bila je 120 eura po dionici. Do prije tjedan dana Agrokor je nudio 110 eura po dionici, ali je prije tri dana poboljšao ponudu. Za 53 posto udjela u Mercatoru platit će 430 milijuna eura.
No, prije godinu i pol Agrokor je za dionicu Mercatora nudio dvostruko više, čak 221 euro za dionicu. Da su tada prihvatili ponudu, prodavatelji bi dobili 830 milijuna eura.
Prodaja će biti uspješno okončana, jasno, tek nakon što Agrokor dobije odobrenje svih regulatora tržišnog natjecanja u državama u kojima posluju oba trgovačka lanca, Konzum i Mercator.
Nakon toga Agrokor će morati objaviti i ponudu za kupnju preostalih dionica.
Hrvatski kapital
Kupnjom Mercatora od strane Agrokora definitivno je potvrđeno da slovenske tvrtke više nisu te koje osvajaju tržište regije. Dogodio se strateški zaokret,
pa sada hrvatski kapital osvaja Sloveniju.
Atlantic Grupa Emila Tedeschija preuzela je slovensku prehrambenu kompanija Droga
Kolinska, a Croatia osiguranje i mirovinski fondovi sada kupuju dionice vodećih slovenskih
osiguravatelja.
Da je hrvatski kapital sada važan faktor na slovenskom tržištu, upozoravaju i slovenski mediji koji kažu da Slovenija nije uspjela zadržati ulogu investicijskog mosta prema državama
jugoistočne Europe.
Iako tek sada postaje članica EU, Hrvatska je ovom poslovnom transakcijom preuzela tu ulogu od Slovenije. ( Nikola Jelić)
Slovenski mediji o prodaji Mercatora
LJUBLJANA - Vlasnici 53 posto Mercatorovih dionica koji su u petak kasno navečer s Agrokorom potpisali ugovor o prodaji svojih dionica po cijeni 120 eura tvrde da je postignuta optimalna cijena, a slovenski mediji u subotu upozoravaju da je do realizacije posla još dosta koraka.
Ljubljansko "Delo" tako navodi da je ugovorom kao "okvirni termin" za realizaciju transakcije naveden ožujak iduće godine, te da u dijelu slovenske politike i dalje postoje načelni otpori prodaji državnih tvrtki i privatizaciji. U dijelu politike i dalje postoje otpori prodaji Mercatora, navodi list, te dodaje da je predsjednik Socijalnih demokrata (SD) Igor Lukšič izjavio da je odgovornost za prodaju Mercatora na ministru financija Urošu Čuferu jer je dopustio da u nadzorni odbor NLB-a dođu članovi koji su to odobrili.
Komercijalna televizijska postaja POP-TV navodi da je ugovorom Agrokora i vlasnika 43 posto dionica dogovoreno da će Mercatorov brend ostati na tržištima Slovenije i Srbije, dok će Mercatorove centre i zaposlene u Hrvatskoj i BiH preuzeti Konzum, te da će sjedište Mercatora idućih 10 godina ostati u Sloveniji.
Ljubljanski dnevni list "Dnevnik" navodi da vlasnik Agrokora Ivica Todorić ni nakon što je ugovor potpisan "nema razloga za otvaranje šampanjca" jer je napravio tek prvi korak na "putu s mnogo prepreka" jer mora dobiti odobrenja regulatoru više država gdje će se njegov udio na maloprodajnom tržištu opasno približiti visokoj koncentraciji, te da bi za slovenske regulatorne organe mogla biti upitna i "vertikalna koncentracija" jer Agrokor za razliku od Mercatora ima i proizvodnju hrane. (Hina)