AKCIJA RUŠENJA PRESUDE GLAVAŠU

AFERA MITO Šef Vrhovnog suda Hrvatin sumnja da mu se smješta zbog reizbora: 'Mogu pričati što hoće, istinu sam rekao na sudu!'

 CROPIX

- Nemam što komentirati. Sve što sam svjedočio u sudskom postupku je točno. A oni su mogli između sebe pričati što su htjeli - kazao je u kratkom telefonskom razgovoru predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin, kojega smo tražili pojašnjenje nakon objave snimki Sigurnosno obavještajne agencije (SOA) nastalih od 4. do 20. srpnja 2010. godine, a koje su bile uvod u istragu takozvane afere Mito. Hrvatin je spomenuo da bi to moglo imati veze s eventualnim četvrtim mandatom na čelu Vrhovnog suda, no odbio je ikakvu daljnju elaboraciju te teze.

Riječ je o pokušaju da se u režiji vlasnika Osijek Koteksa, Drage Tadića, na Vrhovnom sudu kupi sloboda za Branimira Glavaša, koji je u to vrijeme još bio u zatvoru u Mostaru, i to zbog osude za ratne zločine nad srpskim civilima 1991. godine u Osijeku. U sudskom postupku koji je vođen nakon istrage za pokušaj korupmiranja sudaca Vrhovnog suda osuđeno je nekoliko aktera cijele operacije. Djelo su priznali i nagodili se na uvjetnu kaznu Tadićeva supruga Ružica Ćavar Tadić, novinarka iz Osijeka Sanja Marketić, HDSSB-ov zastupnik Ivan Drmić te splitski poduzetnik Srećko Jurišić. Tadić nije priznao djelo, no nepravomoćno je osuđen na dvije godine zatvora. Žalio se na presudu, a predmet još stoji neriješen na Vrhovnom sudu.

Središnji događaj i okidač cijele afere bio je ručak u zagrebačkom restoranu Baltazar na kojemu su se sastali suvlasnik Inženjerijskog biroa Mladen Mlinarević, predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin i Drago Tadić. U Baltazaru se pojavio i bivši predsjednik države Stjepan Mesić, a pozvan je bio i tadašnji glavni državni odvjetnik Mladen Bajić, no on je javio da neće doći jer ima druge obaveze. Ručak u Baltazaru bio je 15. srpnja, a već idućeg dana Hrvatin je otišao glavnom državnom odvjetniku Bajiću i prijavio Tadića. Kako se vidjelo u kasnijem Hrvatinovom svjedočenju u sudskom postupku, Bajiću je kazao da je Tadića slučajno sreo u Baltazaru, da su razgovarali, ali se Tadić počeo raspitivati za Glavašev postupak te da je prešao granicu.

Tajni nadzor

Tajne snimke telefonskih razgovora koje je snimila SOA od 4. do 20. srpnja ukazuju na to da sastanak s Tadićem nije bio slučajan, već dogovoren, te da se Hrvatin i ranije s njim nalazio. Informacije koje je prikupila SOA, a koje nisu dokaz na sudu, idu u prilog tezi da su u operaciju spašavanja Glavaša od potvrde osude na Vrhovnome sudu bili uključeni (ili ih se pokušalo uplesti) i drugi pravosudni dužnosnici, političari i osobe iz javnog života. Spominju se tako Ivić Pašalić, Ante Potrebica i još neki suci Vrhovnog suda, Petar Pripuz, Mesićev zet... Nakon što je Tadić prijavljen, DORH je otvorio istragu tijekom koje su telefoni glavnih likova ove korupcijske afere stavljeni pod tajni nadzor policije. Čini se, međutim, da njihov nadzor nije dugo bio tajan jer su razgovori u jednom trenutku postali vrlo oprezni.

Promatrač izbora

Od predsjednika Vrhovnog suda Hrvatina nismo mogli dobiti više komentara i pojašnjenja jer je u nedjelju bio u Makedoniji kao promatrač na izborima i nisu mu bile dostupne hrvatske novine, pa tako ni Jutarnji list. Kada smo mu rekli da iz snimki razgovora Tadića i drugih osoba s kojima je Tadić komunicirao proizlazi da je njihov sastanak bio dogovoren te da su se sretali i ranije, Hrvatin je samo kazao da su oni mogli između sebe pričati što su htjeli, ali da to ne odgovara istini.

Inače, Hrvatinu u srpnju iduće godine istječe treći mandat na funkciji predsjednika Vrhovnog suda, a mogao bi se natjecati i za četvrti. Prema Ustavu, predsjednika Vrhovnog suda bira Sabor, i to nakon prethodnog mišljenja koje o kandidatima daju Opća sjednica Vrhovnog suda (čine je svi suci) te nadležnog saborskog odbora (u ovom slučaju to je Odbor za pravosuđe). No, po Ustavu predsjednika Vrhovnog suda Saboru predlaže predsjednik(ca) Republike. U prva dva mandata Hrvatina je na dužnost prve osobe sudbene vlasti predložio tadašnji predsjednik države Stjepan Mesić, a za treći mandat prijedlog je podnio bivši predsjednik Ivo Josipović. Iduće godine će predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović biti u prilici predlagati predsjednika Vrhovnog suda. Zanimalo nas je hoće li afera koju otkrivaju snimke SOA-e imati utjecaja na odluku o kandidatu kojeg će predsjednica predlagati ako se Hrvatin bude ponovo kandidirao, no kako je bila nedjelja, na Pantovčaku nismo uspjeli naći sugovornike.

Član saborskog Odbora za pravosuđe Peđa Grbin o ovoj je temi samo kratko kazao da su nove okolnosti na koje ukazuju snimke SOA-e što ih je objavio Jutarnji svakako tema za saborski Odbor za pravosuđe. Dodao je i kako vjeruje da će se o tome raspravljati u Saboru, i to vrlo skoro, kada na dnevni red dođe Hrvatinovo izvješće o radu sudova u 2015. godini.

Snimke koje bacaju novo svjetlo na aferu Mito mogle bi biti i tema saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost koji vodi SDP-ov Ranko Ostojić.

- Odbor će se sastati idući tjedan i moguće je da, kao što je to uobičajeno, zatražimo najprije očitovanje SOA-e i policije. Tek tada će odbor odlučiti hoće li ovaj slučaj staviti na dnevni red - kazao je Ostojić.

Zanimao nas je i stav resornih ministara, prije svega ministra pravosuđa Ante Šprlje te ministra unutarnjih poslova Vlahe Orepića. Ni jedan, međutim, nije odgovarao na pozive.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 05:22