'NULTU STOPU PDV-a PODIĆI NA 10%'

11 ZAPOVIJEDI MMF-a HRVATSKOJ VLADI Morate raditi do 67. godine, olakšati davanje otkaza i zapošljavanje!

 AP Photo/Jens Meyer

Dok hrvatski ministri traže način kako olabaviti uvjete prijevremenog umirovljenja i osigurati što bezbolniji odlazak višku ljudi u državnoj upravi, Međunarodni monetarni fond smatra da je mirovinskom sustavu potrebna dodatna disciplina.

Kolektivni ugovori

U zaključnoj izjavi nakon dvotjednog posjeta Hrvatskoj, Misija Fonda, uz ostalo, Vladi preporučuje tri nužne promjene u mirovinskom sustavu.

Prva je da se ženama brže poveća granica umirovljenja na 65 godina, koja je sada postavljena na 2030. godinu. Uz to, MMF bi, podjednako za žene i muškarce, podigao granicu umirovljenja sa sadašnjih 65 na 67 godina.

Povećao bi i kaznu za prijevremeno umirovljenje, koja je sada maksimalno 20 posto manja mirovina, a ujedno bi pojačao kontrolu zloupotrebe sustava invalidskih mirovina. Važno područje reformi i dalje ostaje tržište rada. Ta međunarodna institucija iznova podsjeća da je nužno smanjiti trošak otpuštanja i zapošljavanja, ali i poduzeća osloboditi obaveza iz kolektivnih ugovora. A da bi popravila ukupnu poslovnu klimu, Vlada bi se, uz ostalo, trebala pozabaviti uvjetima za dobivanje dozvola i drugim administrativnim zahtjevima.

- Članovi misije procjenjuju da bi te reforme mogle povećati rast BDP-a za oko dva postona boda u srednjoročnom do dugoročnom razdoblju zahvaljujući poboljašnoj participaciji radne snage, povećanom ulaganju i jačoj produktivnosti, stoji u izjavi Misije MMF-a koja je Vladi dali prolaznu ocjenu za dosad učinjeno.

Dodatne uštede

Program strukturnih reformi, donesen u kolovozu, “dobar je početak”, ali brojne ključne reforme još treba doraditi, smatra MMF, dajući svoje prijedloge. U ovoj godini procjenjuje da će Hrvatski BDP pasti 1,5 posto, a u sljedećoj, za razliku od pojedinih domaćih prognostičara, očekuje makar i skroman rast od 0,75 posto. Razlog tome su očekivana velika javna ulaganja i malo poboljašanje inozemne potražnje. No, bez znatnog napretka u strukturnim reformama “potencijalni rast ostat će skroman”.

Jedan od najvećih rizika za hrvatsku ekonomiju i dalje je visoka zaduženost i manjak u proračunu. U ovoj i idućoj godini MMF vjeruje da će ministar financija Slavko Linić uspjeti ostvariti planirani deficit od 4 posto i 3,3 posto BDP-a. Nakon toga preporučuje Vladi da se drži zakona i svake godine smanjuje rashode za 0,5 posto BDP-a, “sve dok strukturni manjak ne svede na nulu”. Međutim, u idućoj godini trebalo bi učiniti i više od plana: smanjiti rashode za dodatnih 0,5 posto i deficit svesti na 3 posto BDP-a kako bi se smanjio rizik otežanog i skupog zaduživanja.

Dodatni prostor za uštede MMF vidi u “racionalizaciji prekomjerene zaposlenosti i plaća u javnom sekoru, revidiranju neodrživog mirovi-nskog i zdravstvenog sustava te u smanjenju pretjerano izdašnih subvencija”. Ako bi Vlada smanjivala rashode u tim područjima, MMF smatra da bi to bilo manje štetno od smanjenja kapitalnih rashoda, na koje je bila prisiljena već godine jer nije uspjela smanjiti plaće.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 08:51