‘Učitelji imaju male plaće jer neki od njih ne ispune satnicu’

Četiri je mjeseca na snazi bio Pravilnik o normi bivšeg ministra Željka Jovanovića, a onda ga je novi ministar Vedran Mornar u samo četiri dana izmjenio i poslao u jednomjesečnu javnu raspravu taman na vrijeme da bude prihvaćen prije početka nove školske godine.

Riječ je o izmjeni dokumenta kojim bi oko pet tisuća učitelja od jeseni umjesto nepune satnice i manje plaće moglo ‘pomoćnim aktivnostima’ skupiti punu radnu normu.

Rezanje prava

Priznavat će im se tako satovi razredništva, vođenje zbora, estetsko uređenje škole, vođenje sportskog kluba, učenje vožnje bicikla, vođenje zadruge i vođenje županijskog stručnog vijeća.

Jovanović je rezanjem ovih prava htio uštediti, novi ministar procjenjuje da će njihovo vraćanje do kraja godine proračun stajati dodatnih deset milijuna kuna. Sindikati su odluku pozdravili, kao i odnos novog ministra prema njima.

Međutim, izmjene Pravilnika o normi razbjesnilo je one učitelje koji predaju predmete poput matematike i hrvatskog koji smatraju da za istu tjednu satnicu moraju raditi puno više i ozbiljnije. Jutarnjem je pismo poslala učiteljica u mirovini Ivanka Filipović koja tvrdi da je Mornarov potez korak unazad i ulizivanje učiteljima kao biračkom tijelu.

Javna rasprava

- Dok učitelj hrvatskog kod kuće ispravlja lektire i zadaće i priprema se za nastavu, dobiva istu plaću kao učitelj likovnog koji dio norme odrađuje postavljajući učeničke radove po školi. Treba li taj rad isto platiti? Neki odrađuju nastavu, a drugi tjednu normu popunjavaju s dva sata sindikalnog rada, jednim satom kao povjerenici sigurnosti na radu i kao predsjednici zaposleničkog vijeća. Voljela bi da mi netko objasni što se tu radi?, pita se Filipović u otvorenom pismu.

Željka Stipića, šefa sindikata Preporod ovakve reakcije ne čude.

- Ne možete očekivati solidarnost u grupi od deset tisuća ljudi. Nažalost, nigdje nema te sujete kao u učiteljskoj populaciji, koja je opterećena podjelama. Nitko ne kaže da je sustav idealan, ali oni koji govore da učitelji likovnog, glazbenog i tjelesnog nisu jednako vrijedni, ne razumiju školstvo. Očekivao sam stoga i kontra reakcije, ali dobio sam puno, puno više pozitivnih. Zaključujem da se u ove izmjene uložilo puno poštenog truda da se ljudima zadrži dostojanstvo, ali znam da će se kroz javnu raspravu vršiti razni pritisci. Hrvatska je zbilja shizoidna, ali potez ministra Mornara je hrabar i pokazao je da misli svojom glavom- poručuje Stipić kritičarima odluke koji nam neslužbeno potvrđuju da se 90 posto učitelja hrvatskog i matematike ne slaže s ovim izmjenama, ali javno ne žele govoriti protiv kolega iz zbornice.

Kreativan razvoj

Šef agencije za obrazovanje, Vinko Filipović smatra da ovom odlukom, kao ni prethodnom, neće profitirati- učenici.

- Vječna je tema tko predaje teže predmete i tko više radi, a tko samo skuplja satnicu. Mislim da će učenici profitirati tek tada kada se stvore preduvjeti da imaju dva sata tjedno i likovni i glazbeni. Tada će se moći kreativno razvijati- kaže Filipović.

Međutim, Ljilja Vokić, bivša ministrica, i profesorica hrvatskog sa stažem od 23 godine uopće se ne slaže sa odlukom Mornara.

- Sat matematike ne može vrijediti i ne vrijedi kao sat ukrašavanja škole. Važno je reći: mi imamo najnižu normu u Eropi, ali doduše i najnižu plaće. Nigdje u Europi dopunska nastava nije u sklopu te norme. Dakle, povećanjem norme, raste i plaća ali jedan dio ljudi ostaje bez posla. I nama to neminovno slijedi- kaže Vokić i dodaje da po njoj sat razredništva ne može biti u normi i da se nju pita bio bi plaćen po koeficijentu 0,5.

Dolazak do pune plaće

- Kažu da je Jovanovićev Pravilnik o normi bio rigorozan. Ja mislim da uopće nije tako. On je slijedio europsku praksu, mislim da je ovo što se sada radi pogrešno- zaključuje.

Mornarov Pravilnik učiteljima olakšava dolazak do pune plaće- zahvaljujući vođenju pjevačkog zbora ili orkestra, učeničke zadruge i slično, moći će tjedno namaknuti dodatna dva sata. Jovanović je pak pod egidom ‘pravednije normiranje rada’ onemogućio ovakvo punjenje satnice. Zakonom utvrđena tjedna norma iznosi od 22 do 24 školska sata, što je zapravo 16,5 do 18 sati tjedno.