‘Ako Vlada ne promijeni politiku, padamo još dublje’

Iako predstavnici Vlade pad BDP-a u drugom kvartalu od 0,7 posto tumače uglavnom kao pozitivan signal i najavu da bi do kraja godine pad mogao biti zaustavljen, gospodarstvenici i ekonomisti nisu optimistični.

Poduzetnik Branko Roglić, na primjer, uvjeren je da će hrvatski BDP nastaviti padati, a dno dotaknuti 2015. ili 2016., ako Vlada ne promijeni svoju ekonomsku politiku.

Zapravo je pad BDP-a od 0,7 posto, smatra, samo prividno utješan jer na takav rezultat nije utjecala Vladina ekonomska politika.

Na relativno mali pad utjecalo je nekoliko faktora: dobre vremenske prilike zbog kojih je povećana proizvodnja električne energije i koje su koristile domaćoj poljoprivredi; u izračun je ušao dio sive ekonomije zahvaljujući fiskalizaciji; a pridonio je tome i turizam koji u drugom kvartalu ima bolji rezultat nego lani.

Što može osigurati siguran i stabilan rast hrvatskog BDP-a u budućnosti?

Potpredsjednik Vlade Branko Grčić ističe tri ključne točke koje mogu dovesti do rasta BDP-a: završetak restrukturiranja industrije, povećanje atraktivnosti Hrvatske za inozemna ulaganja te kvalitetno korištenje novca iz strukturnih fondova EU.

- Restrukturiranje industrije je u tijeku kroz proces predstečajnih nagodbi koje želimo ubrzati i završiti. Očekujemo da i brodogradnja koju smo privatizirali počne davati prve efekte, da novi vlasnici počnu ugovarati i proizvoditi brodove. Međutim, pravi efekt na rast BDP-a mogu imati dva ključna čimbenika, a to je povećanje atraktivnosti Hrvatske za inozemna ulaganja i korištenje ogromnog potencijala strukturnih fondova - kaže potpredsjednik Grčić.

Gledajući iz svog poduzetničkog iskustva, Branko Roglić ima drugačije mišljenje i po njemu rast BDP-a u budućnosti mogu osigurati samo sljedeći potezi: smanjenje porezne presije, fleksibilizacija rada i funkcioniranje pravne države.

- Država mora smanjiti poreznu presiju na svim razinama, jer gospodarstvo više ne može plaćati tolike poreze. A da bi se porezi mogli smanjiti, treba smanjiti trošak države. Trošak države može se smanjiti samo tako da se smanji njena administracija i da se provede reforma državne uprave, dakle smanji broj općina i županija. Ukratko, treba smanjiti trošak državne administracije kako bi se ojačao realni sektor koji to financira - kaže Roglić.

Fleksibilniji Zakon o radu je potreban, po njemu, zato što će država tako u konačnici pomoći poduzetnicima da budu konkurentniji: - Poslodavcu se mora omogućiti da otpusti lošeg radnika i brzo zaposli kvalitetnog, jer će tako bolje poslovati i biti konkurentniji”.

Vlada je nešto učinila, kaže on, samo u pogledu uvođenja pravne države, i to kroz fiskalizaciju. - Svaka čast ministru Liniću, to je jedina dobra mjera jer razotkriva one koji sve nas pljačkaju - reći će Roglić.

Predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić kaže: - Vlada svojim mjerama mora povećati domaću potražnju. Kada bi je povećala samo dva posto, to bi značilo četiri milijarde kuna više potrošnje, i više od 1,5 posto veći BDP.

Najveći dio potražnje, to je drugi korak, mora otići na domaću proizvodnju. Treći je korak povećanje izvoza. Za sve to Vlada treba imati sustavnu ekonomsku politiku: na primjer, povećanje potražnje se mora kreirati kroz smanjenje poreza, rast mirovina i niz sličnih mjera - poručuje Jurčić. Da bi se sve to odrazilo na rast BDP-a, kaže, treba proći barem 8-12 mjeseci, pa zato i tvrdi kako do kraja 2013. ni jedna Vladina mjera ne može više povećati BDP.