HRVAT KOJI SAVJETUJE BILLA GATESA Zagrepčanin vodi veliku investiciju koja će dovesti do revolucije u liječenju teških bolesti

Skupina investitora predvođenih Borisom Nikolićem, donedavno glavnim savjetnikom u Zakladi Billa i Melinde Gates, ulaže 120 milijuna dolara u kompaniju Editas Medicine kako bi se razvili novi tretmani za liječenje raka, očnih oboljenja i anemije srpastih stanica, objavili su ovih dana američki mediji. Vijest je odmah izazvala pozornost među biomedicinskim znanstvenicima, ne samo zato što su među ulagačima Bill Gates te poznate kompanije kakva je Google Ventures, nego i zbog toga što se 120 milijuna dolara ulaže u razvoj CRISPR/Cas9, nove revolucionarne tehnologije u molekularnoj biologiji koja omogućava ciljano modificiranje ili zamjenu jednog ili više gena.

- Kompanija Editas predvodnica je u genomskom editiranju, jednom od najuzbudljivijih i najvažnijih dosega u znanosti - izjavio je putem priopćenja za medije dr. Boris Nikolić, koji je postao i član direktorskog boarda kompanije Editas Medicine. - Veseo sam što sam se pridružio odboru direktora i što ću pridonositi kako bih time nastavio s rastom i uspjehom - dodao je u šturom priopćenju Nikolić.

Zagrebačka medicina

Kao zaljubljenicu u znanost i tehnologiju, odmah me je zainteresiralo tko je Boris Nikolić, evidentno čovjek naših korijena, a sličnu radoznalost iskazali su i moji prijatelji znanstvenici s kojima komuniciram na društvenim mrežama. Kratka potraga rezultirala je spoznajom da je Boris Nikolić Zagrepčanin te da je 1994. godine diplomirao na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Zatim je otišao u Ameriku, gdje se znanstveno usavršavao na ponajboljem svjetskom sveučilištu, Harvardu.

Nikolićevi kolege, ali i profesori na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, sjećaju ga se kao jednog od najboljih studenata na godini.

Tijekom vremena koje je proveo na Harvardu, gdje je postao docent, Boris Nikolić bio je fokusiran na istraživanja iz imunologije. No, njegovi kolege kažu da je pokazivao i snažan interes za primjenu znanstvenih spoznaja i otkrića te je sudjelovao u osnivanju nekoliko startup kompanija. Boris Nikolić autor je više od 70 radova, patenata i patentnih aplikacija te suosnivač nekoliko biotehnoloških kompanija. Zakladi Billa i Melinde Gates (BMGF) u Seattleu, osnovanoj 2000. sa 20 milijardi Gatesove privatne imovine, Nikolić se pridružio 2007. godine. Danas je BMGF najveća privatna zaklada na svijetu, a njezin je primarni cilj i dalje isti: smanjenje ekstremnog siromaštva te poboljšanje zdravstvene skrbi, posebice u zemljama Trećeg svijeta s nerazvijenim sustavom javnog zdravstva. U sklopu svoje Zaklade Gates je 2008. godine osnovao bgC3 (Bill Gates Catalyst 3), svoj privatni ured koji su neki američki mediji nazvali Gatesovim tajanstvenim “think tankom”. U travnju 2010. godine Boris Nikolić postao je glavni znanstveni savjetnik u bgC3.

- Boris Nikolić svidio se Gatesu zbog svoje neposrednosti, samopouzdanosti, ali i iskustva u primjeni znanja - ispričao mi je jedan Nikolićev kolega sa studija, koji je želio ostati anoniman.

Sastanci s moćnicima

Kao Gatesov znanstveni savjetnik, Boris Nikolić mnogo je boravio na sastancima s moćnim ljudima kao što su rektori uglednih sveučilišta, čelni ljudi Svjetske banke i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Tako je 2013. godine bio jedan od sudionika Svjetskog gospodarskog foruma, koji od 1971. godine svakog siječnja u švicarskom gradu Davosu okuplja vodeće poslovne ljude, političare, znanstvenike, intelektualce i novinare.

Odnedavno, Boris Nikolić upravljački je direktor bng0, američke investicijske kompanije koja je utemeljena ponajprije kako bi ulagala u kompaniju Editas Medicine sa sjedištem u Cambridgeu, u saveznoj državi Massachusetts. Utemeljena u listopadu 2013. godine s oko 43 milijuna dolara početnog kapitala, Editas Medicine vodeća je svjetska kompanija za editiranje genoma, odnosno ciljano mijenjanje genoma. Editas Medicine, koji zapošljava oko 40 ljudi, jedna je od prvih kompanija u svijetu koja koristi revolucionarnu tehnologiju CRISPR. Poznata nekoliko godina, ta tehnologija omogućava ciljano uklanjanje ili modifikaciju jednog ili više gena. Tehnologija CRISPR dosad je korištena u nizu istraživanja od kojih su posebno važna ona povezana s novim terapeutskim pristupima u liječenju HIV/AIDS infekcije i hemofilije.

No, nova tehnologija izaziva i etičke dvojbe. Prije nekoliko mjeseci u Jutarnjem smo pisali o tome kako je mlada harvardska znanstvenica Luhan Yang iz jajašca žene s nasljednim oblikom raka jajnika eliminirala gen povezan s tom malignom bolešću. Iako je znanstvenica eksperimentirala na stanicama, odmah je postavljeno pitanje o primjeni tehnologije CRISPR na spolnim stanicama kako bi se trajno uklonili geni povezani s nekim nasljednim oblicima tumora i drugih bolesti. Tako se ti defektni geni ne bi prenosili s generacije na generaciju. Neki su znanstvenici tada upozorili kako je tehnologija CRISPR uvod u rađanje “genetski modificiranih beba”, željenih fizičkih i intelektualnih osobina.

Stvaranje lijekova

Zbog toga su neki znanstvenici, uključujući i Erica Landera, koji je bio jedan od čelnih ljudi projekta Ljudski genom, upozorili na oprez jer nova tehnologija nije dovoljno istražena. Neki su znanstvenici pozvali i na zabranu primjene tehnologije CRISPR kod modifikacije gena u jajašcima, spermi i embrijima. No, Katrine Bosley, izvršna direktorica Editas Medicinea, izjavila je medijima da znanstvenici u kompaniji neće eksperimentirati sa spolnim stanicama i embrijima. Umjesto toga, Editas Medicine namjerava koristiti tehnologiju CRISPR u terapiji raka pomoću genetski modificiranih T stanica imunološkog sustava.

- Mi smo ovdje da bismo stvarali lijekove - rekla je Katrine Bosley u razgovoru za Technology Review. Dodala je kako Editas Medicine također radi i na terapiji za anemiju srpastih stanica, ali ne i na primjeni tehnologije CRISPR u liječenju HIV/AIDS infekcije. No, kako je tijekom rada u Zakladi Billa i Melinde Gates Boris Nikolić bio vrlo aktivan na programima vezanim uz suzbijanje infekcije HIV-om u svijetu, moguće je da će se kompanija Editas Medicine idućih godina posvetiti i novom pristupu liječenju te bolesti koja godišnje odnosi živote dva milijuna ljudi i djece.