SUMMIT U WASHINGTONU

FOTO: HRABRA HRVATSKA DOKTORICA 'Nas 25 žena prezentiralo je Vladi SAD-a kako spriječiti pojave poput ISIS-a'

‘Nasilni ekstremizam i radikalizaciju nije moguće suzbiti samo post festum mjerama, već ozbiljnim preventivnim programima koji direktno udaraju u srž problema radikalizacije’

Viša asistentica na Katedri za kazneno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta, dr. Sunčana Roksandić Vidlička, upravo se vratila s dvotjednog programa “Žene u sprečavanju nasilnog ekstremizma” koji je organizirao američki State Department.

Dr. Roksandić Vidlička bila je jedina hrvatska predstavnica među 25 aktivistica i stručnjakinja, znanstvenica, predstavnica javnog sektora, socijalnih radnica... i tijekom dvotjednog boravka u SAD-u grupa je boravila u tri grada: Washingtonu, New Yorku i San Franciscu. Nakon povratka u Hrvatsku objašnjava kako je došlo do organiziranja programa: “State Department odlučio je, potpuno ispravno i zapravo dugo iščekivano, organizirati summit namijenjen prvenstveno ženama i njihovoj ulozi u sprečavanju globalnog fenomena nasilnog ekstremizma i terorizma.

Koliko je taj put ispravan put, pokazuje i to što je 25 žena, dolazeći iz vrlo različitog geografskog i kulturološkog područja, uspjelo ne samo sadržajno, jasno i jezgrovito raspravljati dva tjedna o problemu radikalizacije, nasilom ekstremizmu i ISIS-u nego i na kraju programa prezentirati State Departmentu dokument koji jasno sadržava što treba biti, po našem mišljenju, u fokusu kad je riječ o sprečavanju radikalizacije i nastanku pojava poput ISIS-a”, kaže dr. Roksandić Vidlička, čija je grupa nakon dvotjednih sastanaka pred svoje američke domaćine izašla s vrlo konkretnim prijedlozima o tome kako, prema njihovu mišljenju, treba pristupiti borbi protiv ekstremizma ciljajući suzbijanje te pojave dok još nije ni nastala, odnosno što je važno napraviti u slučaju kad ekstremizam prijeđe u terorizam.

Sa zapadnog Balkana

Osim hrvatske predstavnice, pozvane su bile žene s područja zapadnog Balkana, srednje, južne i jugoistočne Europe, skandinavskih država, Švicarske, zatim predstavnice država srednje i jugoistočne Azije, Sjeverne Afrike i Bliskog istoka.

“U programu su mahom sudjelovale žene koje se mogu i moraju okarakterizirati kao čvrste i odlučne žene, odnosno one koje su svojim profesionalnim i javnim djelovanjem dokazale da su zaista spremne, svaka na svoj način, sudjelovati u izgradnji društva koje počiva na poštovanju univerzalnih vrijednosti i zaštiti svih ljudskih prava, kako građanskih i političkih, tako i ekonomskih i socijalnih prava. Usprkos, ili bolje rečeno, upravo zbog takvog profila sudionica programa, uspjele smo se dogovoriti o značajnim pitanjima bez ikakvih sukoba i ljutnje i međusobnog sudara ega, što se smatra nužnim produktom događaja kad su osobe takvog profila prisutne na jednom mjestu gotovo 24 sata zajedno tijekom dva tjedna”, dodaje.

Dr. Roksandić Vidlička doktorat je obranila u Zagrebu kao doktorska kandidatkinja Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Pravnog fakulteta Sveučilišta u Freiburgu, u suradnji s Max Planck Institutom za strano i međunarodno kazneno pravo u Freiburgu, a koji se dodatno istraživao u sklopu nedavno osnovane Partnerske grupe za Balkan kiriminologiju njezina fakulteta i Max Planck Instituta u Freiburgu. “Mislim da zaštita ekonomskih i socijalnih prava na međunarodnom nivou treba dobiti važnost koju zaslužuje, pogotovo kada govorimo o međunarodnom kaznenom pravu i sustavu. Instituti regionalnog i međunarodnog kaznenog prava trebali bi krajnje ozbiljno i sistematično početi rješvati pitanje gonjenja teških gospodarskih kaznenih djela koja su građane diljem svijeta dovela čak i do takvih bezizglednih pozicija da ih guraju u konflikte, ratne sukobe i do toga da su spremni svoju sudbinu dati u ruke raznim radikalnim skupinama i terorističkim organizacijama”, poručuje.

Program se sastojao od summita uz sudjelovanje opinion makera, NGO-a, ženskih grupa pri UN-u, raznih partnerskih grupa lokalne, državne i federalne razine vlasti u SAD-u te kompanija poput Facebooka i Googlea.

Ispred Washington Monumenta u glavnom gradu SAD-a

U ime potlačenih

Neke od sudionica programa čak su i svoj život ugrozile time što su što svjesno, što nesvjesno odlučile da će se baviti ovom temom, a dolaze iz područja koja su opterećena nasiljem. Neke od njih su vrlo mlade, a dovoljno hrabre da govore u ime potlačenih i zanemarenih i to, kaže Sunčana Roksandić Vidlička, na stručan, miroljubiv i civiliziriran način koji može samo inspirirati i dati poticaj i nadu da ipak nije sve tako crno kad govorimo o suzbijanju ekstremizma i radikalizacije.

“Gandijevski duh nije posve zamro i to je nešto što me posebno motiviralo tijekom programa. Možda me zapravo iznenadila lakoća s kojom smo se složile da pojavu nasilnog ekstremizma i radikalizacije nije moguće suzbiti samo mjerama post festum koje nalikuju na reagiranje roditelja ili učitelja u slučaju neprimjerenog ponašanja djeteta, nego ozbiljnim preventivnim programima koji direktno udaraju u samu srž problema radikalizacije. Tu smo zapravo slijedile nove globalne trendove koje prevenciju stavljaju na prvo mjesto.”

Na pitanje hoće li Sjedinjene Države igrati glavnu ulogu u nastavku borbe protiv terorizma, odgovara: “Nisam političar, ali sam netko tko se u zadnje vrijeme dosta bavio međunarodnom kaznenom politikom, prvenstveno vezanom uz kažnjavanje teških gospodarskih kazenih djela, od suđenja u Nürnbergu do trgovine krvavim dijamantima pa do trazicijskih gospodarskih kaznenih djela. Mogu reći da je SAD bez sumnje svjetska sila koja je dala puno pozitivnoga u razvoju ljudskih prava, ali je i griješila. Ono što sada treba pohvaliti jest činjenica da se čini kako je SAD spreman podržati i sudjelovati u rješavanju korijena sukoba i radikalizacije i staviti naglasak na prevenciju radikalizacije društva i pojedinaca. Ne smije se zaboraviti da je upravo Amerika nakon Drugog svjetskog rata sudjelovala u formuliranju sadržaja Pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima koji na kraju nije ni potpisala.”

Sa sudionicama summita ispred Bijele kuće

Na skupu kod Hillary

Tijekom boravka u SAD-u dr. Roksandić Vidlička bila je i na prvom predizbornom skupu, na početku kampanje Hillary Clinton u New Yorku. Velike su šanse da SAD dobije svoju prvu predsjednicu iduće godine, a s obzirom na to da se u prevenciji ekstremizma ponovno stavlja naglasak na žene, njihova je uloga ne samo izuzetno važna nego mora biti jasno osnažena. “Žene moraju biti osnažene, žene moraju biti u mogućnosti shvatiti i koristiti svoju ipak ponešto drukčiju prirodu u pristupu uočavanja problema i iznalaženja rješenja za uočene probleme”, tumači.

Pritom, potrebno je točno identificirati korijene radikalizacije i terorizma kako bi se uspješnije sprečavali. Naime, ne postaje svatko terorist zbog istog razloga, a prevenciji se treba pristupiti holistički jer polovična, površna i brza rješenja nisu dovoljno dobra i uspješna. Uloga žena tu je danas nezamjenjiva.

“Nepostojanje zadovoljavajuće razine zaštite ekonomskih i socijalnih prava je jedan od razloga, možda i ključni razlog prihvaćanja radikalizacije, ali i mnogi drugi faktori igraju ulogu kod pojave kolektivnog i individualnog nasilja - netko je odrastao uz oca kojeg nije bilo, kako je jedna od sudionica programa stalno naglašavala, netko ima obitelj koju mora prehraniti pa se prihvaća svojih radikalnih i terorističkih aktivnosti radi plaće koju dobiva, netko je gladan avantura, a netko je jednostavno psihopat ili ekstaradikalnih vjerskih uvjerenja; zanemaraje vjeru kad je u pitanju uništavanje tuđeg života... Netko je samo izgubljen u današnjem svijetu globalizacije i umjesto da se kao nekad baci u uživanje droga i promiskuitetno ponašanje, izabire život terorista.

Danas umjesto da postane član ulične bande, svoj identitet pronalazi npr. u IS-u ili drugim radikalnim skupinama. Zapravo ništa novo, ništa neviđeno, ali se mora konačno izdvojiti i jasno naglasiti i uzeti u obzir kod programa prevencije terorima i radikalizacije pojedinca”.

Na pitanje kako se u sve uklapa Hrvatska, objašnjava da naša zemlja u svemu tome ima posebnu ulogu zbog specifične povijesti i položaja.

“Hrvatska je zemlja u kojoj se prepoznaje utjecaj mnogih carstava i kultura. Hrvatska je bila pod utjecajem Austro-Ugarske Monarhije, Osmanskog Carstva i Italije, pripadnica Jugoslavije te se danas u našoj državi prepoznaje taj utjecaj, posebice na kulturu. Hrvatska je prošla Domovinski rat i tranziciju. Hrvatska graniči s državama koje još nisu članice EU. Sve je to čini, ili bi je bar moralo činiti, sposobnom razumjeti različite kulture i shvatiti koliko je važno stalno raditi na razvitku vlastitog društva i poštovanja ljudskih prava. Na taj način Hrvatska se može samo razvijati i biti uzor zemljama u regiji, ali i izvan nje. Hrvatska se ne može i ne smije baviti samo lokalnim pitanjima. Članstvo u EU rebalo bi nositi i dodatnu odgovornost. EU je ipak globalni igrač i Unija koja stavlja veliki naglasak upravo na poštovanje ljudskih prava, a Hrvatska kao dio EU u tome treba aktivno sudjelovati. To se pogotovo odnosi na prevenciju nasilnog ekstremizma.

Članstvo u EU trebalo bi nositi i dodatnu odgovornost, što se i da iščitati iz Rezolucije Europskog parlamenta 11. veljače 2015. o mjerama protiv terorizma u kojoj se naglasak daje prevenciji i normativnom uređenju kažnjavanja terorizma. Također, naše izmjene kaznenog zakonodavstva su na istom tom tragu te Hrvatska nije samo promatrač već i aktivni provoditelj europske politike. Ali trebamo biti i više od promatrača i usvajatelja odredbi, direktiva i smjernica EU.”

U posjetu korporativnim sjedištima Googlea te Facebooka

Google i Facebook

Poseban je naglasak tijekom programa bio i na pitanju korištenja društvenih mreža u svrhu regrutiranja terorista. Zbog toga su sudionice programa otišle i u Facebook i u Google. Naime, društvene mreže mogu igrati i obrnutu ulogu - mogu se koristiti protiv terorizma. “Na društvenim mrežama ima puno usamljenih, znatiželjih i osoba sklonih radikalizaciji koje lako potpadaju pod utjecaj i podložne su manipulaciji kako bi se pridružile IS-u ili drugim radikalnim organizacijama.

Prema tome, krajnje je vrijeme da se društvene mreže koriste i za davanje informacija koje će pojedinca odvratiti od radikalizacije. Jednostavnim jezikom, mjere javnog zdravlja koje se koriste u prevenciji zaraznih bolesti i edukaciji pučanstva mogu se koristiti i za prevenciju odlazaka u ISIS. Duštvene mreže morale bi pridonositi edukaciji pojedinca stavljajući mu na raspolaganje informacije koje će probuditi barem kritičko promišljanje o svom potencijalnom odlasku u IS i o tome što to znači za njegov ili njezin budući život”, dodaje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. rujan 2024 12:52