Zajedno sa svojim biciklom kod zagrebačkog željezničkog kolodvora blizu pošte u Branimirovoj ulici liftom se dižete do staklene tube i vozeći se natkrivenom i otvorenom biciklističkom stazom stižete ravno do Muzeja suvremene umjetnosti ili Avenue Malla u Novom Zagrebu, i to ugodnom vožnjom bez semafora, borbe s pješacima i vozilima. Ili istu trasu prolazite pješice šetnjom kroz staklenu tubu iznad te biciklističke staze, i u kojoj je uz dvostruku pješačku trasu i trasa za brzo kretanje, slična onoj kakve se koriste u zračnoj luci.
Potez poznat kao Zagrebačka os, odnosno središnji gradski prostor, jednostavno bi prolazila iznad željezničke pruge koja presijeca grad, te cestovnog prometa Avenije hrvatske bratske zajednice, Avenije Većeslava Holjevca i Mosta slobode. Staklena tuba, koja izgleda kao da lebdi na potezu Zagrebačke osi, imala bi svoje stanice, početnu s jedne strane kod pošte u Branimirovoj ulici, potom kod Gradskog poglavarstva, Koncertne dvorane Vatroslav Lisinski, pa kod fontana, NSB-a, Poliklinike Sunce, na savskom nasipu i kod Mosta slobode, blizu Bundeka, Hipodroma i Velesajma, uz Muzej suvremene umjetnosti i završnu stanicu kod Avenue Malla. Staklena tuba protezala bi se trasom dužine 3,2 kilometra.
FOTOGALERIJA: Projekt Staklena tuba
Adrisova zgrada
Projekt “Staklena tuba - poveznica Donji grad - Novi Zagreb” atraktivna je vizija i prijedlog arhitekta Ivice Plaveca, docenta na Katedri Arhitektonske konstrukcije na zagrebačkom Arhitektonskom fakultetu. Plavec je poznat i kao autor Adrisove upravne zgrade u Jagićevoj ulici u Zagrebu, s kolegama Žanet Zdenković Gold i Ivanom Zdenkovićem, kao i po projektu za novi Hrvatski povijesni muzej. Nedavno je izazvao nemalu senzaciju kada je objavio također svoj prijedlog za drveni Pelješki most, megastrukturu u čijoj bi konstrukciji osim ceste bilo niz drugih sadržaja. Ivica Plavec ekskluzivno za Jutarnji list predstavlja i svoj novi prijedlog za Zagreb kojim je među ostalim osmislio i biciklističku stazu kojih u gradu kronično nedostaje.
- Jedna od osjetljivih gradskih tema u Zagrebu je kvalitetno prostorno, prometno i kulturološko povezivanje Donjeg grada i Novog Zagreba. Dva dijela grada loše su prometno povezana, naravno ovim projektom to se ne bi riješilo, ali bi se stanje poboljšalo - smatra Ivica Plavec.
Od javnog prijevoza sada je ne tom potezu prisutan prijevoz autobusima, ali ne i tramvajski promet.
- Također, pješački promet preko Mosta slobode riješen je krajnje neatraktivno i neprivlačno. Ideja je da se na tom potezu postavi staklena tuba od prometnica uzdignuta oko pet metara koja bi u sebi objedinjavala pješačke staze u oba smjera, te zbog lakšeg i bržeg kretanja starijih osoba i pokretne “aerodromske trake” u oba smjera - objašnjava I. Plavec.
Ispod staklene tube postavile bi se biciklističke staze, također zajedno s tubama uzdignute od tla i prometnica, koje bi staklena tuba natkrilila i štitila od oborina. Kako je za pokretanje pokretnih traka nužna električna energija, predviđeno je da bi se na krovu staklenih tuba nalazili solarni kolektori pa bi zahvat bio samoodrživ i energetski prihvatljiv.
- Tuba bi na sebe vezala niz staklenih paviljona, koji bi služili kao izložbeni prostor za umjetničke radove, a i sama tuba imala bi namjenu galerije pa bi cijeli zahvat poprimao značaj artističke i prometne komunikacije, a svojom atraktivnošću pridonio bi veduti grada. Značaj bi imao i u turističkoj ponudi za razgledavanje, afirmirao bi dodatne vedute grada - objašnjava arhitekt.
Spajao bi MSU, dvoranu Lisinski, NSB i druge institucije, to bi bio prostor sa znamenitim kulturnim ustanovama dostupan svima. Tako bi staklena tuba bila i artistička arterija te bi se na njezinim stanicama mogle održavati izložbe, performansi, predstave i slično.
Politički značaj
Zbog svog doprinosa ideji pametnog zelenog grada projekt je, smatra Ivica Plavec, pogodan za financiranje iz europskih fondova. Cijena gradnje projekta “Staklena tuba - poveznica Donji grad - Novi Zagreb” iznosi visokih 40-ak milijuna eura. Ipak, Ivica Plavec drži da bi se mogao većinom financirati iz fondova jer ima nekoliko stavaka koje se podudaraju s onim što Europa podržava, kao što je rješavanje infrastrukture, pješačke i biciklističke trase, energetska samoodrživost.
- Postoji i značenje za razvoj privrede, kroz razvoj ideje nove gradnje i novih tehnoloških projekata - objašnjava Ivica Plavec.
Smatra da veliki projekti imaju i politički značaj te su dokaz vizionarstva kad je riječ o tome kako političke strukture shvaćaju grad, kao i da imaju društveno značenje jer bude osjećaj zajedništva građana. Također, i psihološko značenje jer su kapitalni projekti važni u vrijeme stagnacije.
Vezano uz druge objekte i projekte na tom potezu grada staklena tuba na svojoj trasi ne dotiče nedavno sagrađene fontane niti prolazi iznad njih, ali im je blizu. Staklena tuba ne bi bila ni nadogradnja na Most slobode, nego zasebna konstrukcija uz most.
- Riječ je o temi koju treba otvarati i razmatrati. Na ovakvom projektu ne bi radio jedan arhitekt niti bi samo jedna struka bila uključena u realizaciju. I pri izradi tog prijedloga razgovarao sam s nekoliko kolega arhitekata, energetskih stručnjaka, kulturnjacima kao što su akademik Branko Kincl, Ivica Prlender, inženjeri Mladen Šafar i Zlatko Vučinić - kaže Ivica Plavec.
Što se tiče gradnje i materijala, staklena tuba je od čelične konstrukcije sa staklom, eventualno bi mogla biti i od drvene konstrukcije, kaže Ivica Plavec. Tuba zato zahtijeva sofisticiranu tehnologiju provjetravanja, ventilacije i sličnog. Stajala bi na reduciranom broju nosača tako da izgleda kao da lebdi. Imala bi i specijalno staklo koje štiti od buke i ima reflektirajući sloj koji štiti od pretjerane izloženosti sunčevim zrakama. Uostalom, dodaje Ivica Plavec, nedaleko od Zagreba nalazi se i jedna od najvećih europskih tvornica za staklene fasade koja bi možda mogla biti dio te iste priče.
- Predviđene su i suvremene metode održavanja stakla, te bi uz projekt i uporabnu dozvolu bile nužne i upute o održavanju - zaključuje.
Ambiciozni projekti
O staklenoj tubi počeo je razmišljati još 2004. godine, kada se govorilo o želji da se dobije bolja veza galerija u središtu grada i Muzeja suvremene umjetnosti. Ideju je ponovno počeo razmatrati 2013. godine, no od tada kao komunikacijsko-infrastrukturno-prometni projekt te poveznicu kulturnih sadržaja. Svoj je projekt poslao i Gradskom uredu za strategijsko planiranje i razvoj grada.
U vremenu kad je vizionarstvo rijetkost, pitamo ga kako to da samoinicijativno crta ambiciozne projekte i predlaže ih gradskim ili državnim strukturama.
- Meni je grad neiscrpna tema i volim propitivati nove mogućnosti. Kvalitetno povezivanje dijelova grada sigurno bi bilo važno za ljude koji žive u Novom Zagrebu. Prijedlozi nastaju kao dugogodišnje promišljanje o temama i konzultiranje s kolegama - odgovara Ivica Plavec.
Njegovi su prijedlozi projekta individualna arhitektonska inicijativa koja se daje javnosti na razmatranje.
- Kao što bi rekao Ćiro Blažević: ‘Barem si utvaram da smijem pomisliti’ - smije se arhitekt Plavec.