VELIKI ISKORAK

EKSKLUZIVNO: ULOMAK IZ PAPINE PRVE KNJIGE 'Božje je ime milosrđe' u utorak izlazi na 80 jezika, među kojima je i hrvatski!

 EPH

Odlučivši prvu svoju knjigu intervju Božje je ime Milosrđe objaviti istodobno na 80 jezika, poglavar Katoličke crkve papa Frane pokazao je još jednom koliku pozornost daje komunikaciji. On je već u samom početku pontifikata pokazao koliko je vješt komunikator.

Iako je njegova molba rimskom puku da ga mnoštvo blagoslovi svojom molitvom i prije njegova prvoga apostolskog blagoslova odmah nakon izbora, proizašla iz njegova poimanja pastoralnog zajedništva svećenika i Božjeg puka (što smo odmah uočili kao povratak teologiji Drugoga vatikanskog koncila) - to je bilo i komunikacijsko remek-djelo.

Izrazit komunikacijski efekt postigao je i time što je odbio nositi zlatni naprsni križ, nego je zadržao željezni, koji je nosio i kao nadbiskup Buenos Airesa, što je odbio mocetu koja ga je već čekala i što je na se, u Loži blagoslova, stavio svoju štolu a ne neku od muzejskih skupocjenih koje je nosio Benedikt XVI. O komunikaciji možda ne ovisi sadržaj pontifikata - ali bez nje ostaje gotovo nepoznat.

Iskorak Ivana Pavla II

Suština Crkve naime i jest u komunikaciji, barem u onoj mjeri u kojoj je ona evangelizira, jer bez komunikacije nema evangelizacije. Pape su, međutim - ako ne prije a ono barem nakon stupanja na Petrovu katedru - javno komunicirali samo jednosmjerno, sve do sv . Ivana Pavla II., kojega nismo slučajno nazvali “Papom globalne komunikacije”.

On se prvi odvažio na intervju, fokaliziranu formu dvostrane komunikacije, s prednostima i manama spontanosti. Priliku za to dala su njegova mnogobrojna apostolska putovanja. Tu formu su preuzeli i Benedikt XVI., a za njim i Frane, koji više od prethodnikâ insistira na spontanosti u komunikaciji, pa se prvi odvažio na to da intervju bude po zastupljenosti druga forma komunikacije, nakon praktički svakodnevne homilije.

Snažan je odjek imalo njegovo gledište u intervjuu isusovačkom časopisu Civiltà Cattolica, 30. rujna 2013: “Moramo obznanjivati Evanđelje na svakom uglu, propovijedajući radosnu vijest o Kraljevstvu i iscjeljenju bilo koje zaraze ili rane, pa i našom propovijedi.

U Buenos Airesu primao sam pisma od homoseksualnih osoba koje su ‘socijalno ranjene’ jer mi kažu kako osjećaju da ih je Crkva uvijek osuđivala. Ali Crkva to ne želi…” (…)

Knjigu će biti moguće nabaviti u knjižarama Verbum i preko web knjižare www.verbum.hr od utorka 12. siječnja, a više o njoj možete saznati na linku ovdje.

“Uzmimo situaciju žene koja iza sebe ima promašen brak i koja je i abortirala. Zatim se ta žena ponovo uda i sada ima petero djece. Davni abortus joj leži teško na savjesti i iskreno žali zbog njega. Ona hoće ići naprijed u svome kršćanskom životu. Što ispovjednik mora učiniti? Ne možemo insistirati samo na pitanjima abortusa, homoseksualnog braka i kontracepcije. To nije moguće. Nisam mnogo govorio o tome i to mi je prigovoreno. Ali kad govorimo o tim pitanjima, moramo ih sagledati u kontekstu. Učenje Crkve u tim stvarima je jasno a ja sam sin Crkve, ali nije nužno stalno govoriti o tome.“

Siromaštvo i evenđelje

“Marx nije ništa izmislio”, rekao je papa Frane u intervjuu koji je preklani u lipnju objavio rimski Il Messaggero.

“Siromaštvo je u središtu Evanđelja. Ne može se razumjeti Evanđelje ako se ne shvati zbiljsko siromaštvo, vodeći računa da postoji i prelijepo siromaštvo duhom: biti siromašan pred Bogom jer te Bog ispunja.”

A u rujnu lanjske godine u intervjuu portugalskome Radiju Renascenca papa Frane je poručio da je “Bog Novac” glavni razlog izbjegličke krize,

Važan aspekt njegovih intervjua je i razbijanje mita o samome sebi. U ožujku 2014. dao je veliki intervju glavnom uredniku milanskoga Corrierea della Sera Ferrucciu de Bortoliju, gdje je rekao: “Ne sviđaju mi se ideološke interpretacije, mitologija pape Frane… Sigmund Freud je rekao, ako se ne varam, da u svakoj idealizaciji ima agresije. Čini mi se uvredljivim risati Papu kao neku vrstu Supermana, kao zvijezdu. Papa je čovjek koji se smije, plače, spava mirno i ima prijatelje kao i bilo tko drugi. Normalna osoba.”

Samo da ne boli

U ožujku lanjske godine u buenosaireskome kvartovskom listu La Carcova intervju s Papom objavio je župnik José Maria di Paola.

“Rekao sam Bogu - pazi na mene. No ako je volja Tvoja da umrem ili da mi nešto učine, molim te samo za jednu uslugu - da me ne boli. Jer kad je posrijedi tjelesna bol, ja sam pravi slabić”, priznao je papa Frane, ali Vatikan taj aspekt razbijanja mitologije nije prenio.

Papa uspostavlja osobni dijalog sa svim muškarcima i ženama

Dugo iščekivana prva Papina knjiga intervju “Božje je ime Milosrđe”, u kojoj se on jednostavnim i izravnim riječima obraća svima koji traže smisao života, put mira i pomirenja, lijek za tjelesne i duhovne rane.

Nakladnička kuća Verbum odabrana je da zajedno s najuglednijim izdavačima iz raznih zemalja objavi ovu knjigu na hrvatskom jeziku istodobno sa svjetskom premijerom.

U ovoj prvoj knjizi intervjuu, koju sam potpisuje, papa Franjo se jednostavnim i izravnim riječima obraća svakome muškarcu i svakoj ženi na planetu te uspostavlja povjerljiv osobni dijalog. U središtu je tema koja mu je najviše na srcu - milosrđe - oduvijek glavni temelj njegova svjedočenja, a sada i njegova pontifikata. Sa svake stranice izbija želja da dopre do svih duša - unutar i izvan Crkve - koje traže smisao života, put mira i pomirenja, lijek za tjelesne i duhovne rane. Na prvomu mjestu da dopre do onog dijela nespokojnoga i ranjenoga čovječanstva koji traži da ga se prihvati, a ne da ga se odbacuje: do siromaha i marginaliziranih, zatvorenika i prostitutki, ali i do dezorijentiranih i onih koji su daleko od vjere, do homoseksualaca i rastavljenih.

U razgovoru s vatikanistom Andreom Torniellijem - preko uspomena iz mladosti i dirljivih zgoda iz svojega iskustva pastira - Papa iznosi razloge za izvanrednu Svetu godinu milosrđa, koju je silno želio. Ostajući svjestan etičkih i teoloških pitanja koja izranjaju, on ističe da Crkva ne smije nikome zatvoriti vrata; naprotiv, zadaća joj je utjecati na savjest kako bi otvorila pukotine za prihvaćanje odgovornosti i za udaljavanje od učinjenoga zla.

U iskrenu razgovoru papa Franjo ne izbjegava ni suočavanje s bitnim pitanjem odnosa između milosrđa, pravde i korupcije.

A kršćane koji se svrstavaju među “pravednike” podsjeća: “I papa je čovjek kojemu je potrebno Božje milosrđe”.

Svjetska premijera ove ekskluzivne knjige pod naslovom “Božje je ime Milosrđe” očekuje se s velikim zanimanjem, a objavljuje se istodobno na 21 jeziku od strane isto toliko nakladnika koji će knjigu učiniti dostupnom u 86 zemalja. Nakladnička kuća Verbum odabrana je da zajedno s najuglednijim izdavačima iz raznih zemalja objavi ovu knjigu na hrvatskom jeziku istodobno sa svjetskom premijerom. Tako će i hrvatsko izdanje knjige “Božje je ime Milosrđe” biti predstavljeno u Vatikanu u utorak 12. siječnja, a istog dana će započeti i njezina prodaja u knjižarama nakladničke kuće Verbum.

Na svjetskom predstavljanje u Vatikanu o knjizi će govoriti vatikanski državni tajnik kardinal Pietro PAROLIN, zatvorenik Zhang Agostino JIANQING, glumac oskarovac Roberto BENIGNI, ravnatelj Tiskovnog ureda Svete Stolice Federico LOMBARDI i glavni urednik Vatikanske izdavačke kuće Giuseppe COSTA.

Ekskluzivni ulomak: ‘Uz svu povijest grijeha, Bog te podiže’

Svoj život mogu iščitavati pomoću 16. poglavlja Knjige proroka Ezekiela. Čitam te stranice i kažem: sve ovo kao da je napisano za mene. Prorok govori o stidu, a stid je milost: kada netko osjeti Božje milosrđe, silno se stidi sebe i svojega grijeha. Postoji krasan ogled velikoga učenjaka na području duhovnosti, patra Gastona Fessarda, posvećen stidu, u njegovoj knjizi La Dialectique des ‘Exercises spirituels’ de S. Ignace de Loyola. Stid je jedna od milosti za koju sveti Ignacije traži da se prigodom ispovijedi grijeha pred raspelom moli za nju. Taj Ezekielov tekst poučava te da se postidiš, djeluje tako da se možeš stidjeti: uza svu tvoju povijest bijede i grijeha, Bog ti ostaje vjeran i podiže te. Ja to osjećam. Nemam posebnih sjećanja iz djetinjstva. Ali kao mladić, da. Sjećam se oca Carlosa Duartea Ibarre, ispovjednika kojega sam susreo u svojoj župi onoga 21. rujna 1953., na dan kada Crkva slavi svetoga Mateja apostola i evanđelista. Imao sam 17 godina. Kada sam se kod njega ispovjedio, osjetio sam da me Božje milosrđe prihvatilo. Taj je svećenik bio podrijetlom iz Corrientesa, ali je radi liječenja od leukemije boravio u Buenos Airesu. Umro je sljedeće godine. Još se sjećam kako sam se nakon njegova sprovoda i ukopa po povratku kući osjećao napuštenim. Te sam večeri silno plakao, silno, skriven u svojoj sobi. Zašto? Zato što sam izgubio osobu koja je činila da osjećam Božje milosrđe, ono “miserando atque eligendo”, izraz koji tada nisam poznavao i koji sam poslije izabrao za svoje biskupsko geslo. Na njega sam naišao kasnije u homilijama engleskoga monaha svetoga Bede Časnoga koji, opisujući Matejev poziv, piše: “Isus vidje carinika i, budući da ga je pogledao s osjećajem ljubavi i izabrao ga, reče mu: ‘Slijedi me.’” To je prijevod Bedina izraza koji se općenito donosi. Meni se sviđa miserando prevesti glagolskim prilogom prošlim koji zapravo ne postoji: “misericordiando – smilovavši se”, darovavši mu smilovanje. Dakle, “smilovavši mu se i izabravši ga”, kako bi opisao pogled Isusa koji daruje milosrđe i izabire, uzima sa sobom.

© 2016 - Libreria Editrice Vaticana,

Città del Vaticano

© 2016 - Edizioni Piemme Spa, Milano

© za hrvatsko izdanje – Verbum, Split, 2016.

Biografske crtice Pape i novinara

PAPA FRANJO, Jorge Mario Bergoglio, rođen u Buenos Airesu 17. prosinca 1936., od 13. ožujka 2013. rimski je biskup i 266. papa Katoličke Crkve. Dana 13. ožujka 2015. napravio je odlučujući korak u svojemu pontifikatu proglasivši Svetu godinu milosrđa, koja završava 20. studenog 2016.

ANDREA TORNIELLI, novinar je i ugledni vatikanist talijanskoga dnevnika La Stampa i koordinator njezina web portala Vatican Insider. Smatra se jednim od ponajboljih svjetskih stručnjaka za crkvene teme. Surađuje s raznim talijanskim i međunarodnim časopisima. Autor je niza knjiga, a u izdanju Verbuma do sada je izišla njegova biografija pape Franje “Jorge Mario Bergoglio – Papa Franjo”, prevedena na 16 jezika kao i knjiga “Papa Franjo. Ova ekonomija ubija”, prevedena na 9 jezika, koju je napisao u suradnji s kolegom vatikanistom Giacomom Galeazzijem.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 06:00