Dražen Kokanović: Dovukao je svijet jazza i predao nam ga

“Welcome to the world of jazz”, znao je za oktavu spuštenim glasom, teatralno naglašavajući svaku riječ, prodornim pogledom i prstom uperenim poput Uncle Sama na starom plakatu za regrutaciju, pokojni Boško Petrović uvoditi publiku u svijet jazz glazbe, po uzoru na svog omiljenog američkog jazz DJ-a Willisa Conovera uz čije je radijske emisije odrastao.

Danas sličnu ulogu “ambasadora” ili preciznije “entrepreunera i impresarija jazza” u Hrvatskoj igra Dražen Kokanović, pravnik nemirnog duha, zaigrane osobnosti i okretnih poslovnih sposobnosti, kultur-treger i hedonist koji je u nekoliko godina održavanja, unatoč skepsi “kužatora”, podignuo jesenski Vip Zagreb Jazz Festival na svjetsku razinu, a sličnim kursom zaplovio je i ljetni Avantgarde Jazz Festival u Rovinju.

Doveo velikane

Svaka čast drugim organizatorima jazz koncerata i njihovim hvalevrijednim manifestacijama poput opatijskog Liburnia Jazz Festivala, porečkog Valamar Jazz Festivala i HDS-ovih ciklusa jazz koncerata u Lisinskom, no Kokanović je bio taj koji je letvicu jazz gostovanja podignuo na razinu o kojoj smo do prije nekoliko godina mogli samo sanjati, čime nije privukao samo jazz publiku nego i, kako fraza kaže, “le tout Zagreb”.

Zahvaljujući nastupima plejade velikana američkog jazza čiji intenzitet pamtimo i po nekoliko godina - poput Ornettea Colemana, Davea Hollanda, Joshue Redmana, Brada Mehldaua, Branforda Marsalisa, Waynea Shortera, Rona Cartera - odnosno dovođenju u Zagreb jazz zvijezda poput Archieja Sheppa, Chicka Coreae & Belle Flecka, Roya Haynesa, Sonnyja Rollinsa, Terencea Blancharda, Kurta Ellinga, Joea Lovana, Ravija Coltranea, Davida Murraya, Pata Martina, Jasona Morana, McCoya Tynera, Pharaoha Sandersa i Pata Methenyja te dama poput Patricije Barber, Anete Cohen, Grace Kelly, Stacey Kent, Jenny Scheinman i Dianne Reeves na proljetne Jazzarelle, u sklopu kojih je zasjala i Gabi Novak, Kokanović je uvelike obogatio društveni život Zagreba.

Dečko iz Broda

Nije mu prvi put. U Zagreb je iz Slavonskog Broda stigao na fakultet 1979. godine, a nakon marljivog sakupljanja ploča u rasponu od jazza do punka brzo se infiltrirao u pore zagrebačkog društvenog života, da bi 1989. preuzeo klub Gjuro 2, tada još Đuro Đaković, i od njega stvorio “in” mjesto za sve koji su tražili nešto povrh Jabuke, Lapa, Kulušića i KSET-a. Petkom se dolovce u Gjuru nije moglo ući, a čak smo Ante Čikara i ja utorkom, uz puštanje ploča američkog undeground rocka, prodavali po 150 ulaznica. U 90-ima je Gjuro 2 bio oaza normalnosti u jednom ne baš ugodnom gradu, a u one dvije prijeratne godine uočio sam i modus po kojem funkcionira Kokanović. Preko dana poslovan, vješt pregovarač i promotor ideja i programa za koje zna pronaći novac kod sponzora i gradskih struktura, a po noći “party animal” na čijim se tulumima čovjek može sjajno provesti.

Novo ‘in’ mjesto

Uostalom, čak i njegove presice za Vip Zagreb Jazz Festival, iako počinju u podne, znaju potrajati do ponoći, pa čak i do idućeg jutra. Srećom, pa nas životne družice ne ganjaju policijom po gradu. Navikle su jer znaju da smo tipovi kojima je noć još od tinejdžerskih dana omiljeno doba dana.

Doduše, sad bi valjalo poraditi na toj “noćnoj kondiciji” jer Kokanović je ovog tjedna otvorio Vip club, čime Zagreb ponovno dobiva jazz klub i novo “in” mjesto. No, kako je i Boško znao govoriti da je B.P. Club “jazz & entertainment klub”, tako je i Kokanović, premda strastveni diskofil jazza na LP i CD pločama, svjestan da Vip club ne može biti samo jazz klub nego da mora biti otvoren i prema drugim glazbenim stilovima te raznim programima i ponudom okupljati publiku i preko dana i navečer i poslije ponoći da bi pogon funkcionirao i da klavir na pozornici ne bi skupljao prašinu.

Teško je reći kako će biti strukturiran program Vip cluba koji je tek otvorio vrata, tim više što recesija ubija takvu vrstu poduzetništva, no Kokanoviću i u novom poslu treba poželjeti sreću, a što se tiče Vip Zagreb Jazz Festivala i rovinjskog Avantgardea možda sugerirati da se hrabrije otvori prema europskim jazz strujanjima i hibridima jazza, bluesa, folka, rocka, world music i elektronske glazbe.