KATOLIČKI SVEĆENIK,

'DOKTORI VELE DA JE GRDO. TISUĆE MOLE ZA MENE. NJIHOVA LJUBAV ME DRŽI NA ŽIVOTU' Fra Zvjezdan Linić u razgovoru za Jutarnji

Ljudi, iako su katolici, misle liberalno, pragmatično. Kad bi sada bio referendum protiv abortusa, loše bismo prošli. Nestaje moralno razmišljanje. To je zabrinjavajuće. Barem meni.
 Neja Markičević/CROPIX

Franjevački redovnik fra Zvjezdan Linić iznimna je ličnost u hrvatskoj Katoličkoj crkvi. Karizmatik? Bez sumnje. Osnovao je i vodi u Samoboru “Kuću susreta Tabor” kamo već godinama dolaze brojni vjernici i nevjernici na duhovnu obnovu. Fra Zvjezdan, teolog, vrsni medijski komunikator, propovjednik vjere i morala, pomaže bolesnima, razočaranima, ovisnicima i - uspijeva u tome. Rezultati su vidljivi. Uz to, velečasni Linić je egzorcist koji, sukladno strogim pravilima Crkve, istjeruje zlo koje obuzima pojedine vjerne i nevjerne ljudske duše.

Psihoterapeut je, posebne vrste. U njegovu životu nema ni skandala ni afera. Čestit je i uporan radnik, posvećenik - koji nikome ne odbija pomoći. Sredinom ožujka ove godine mnogobrojne fra Zvjezdanove poklonike obeshrabrila je objava zabrinjavajuće liječničke dijagnoze o stanju njegova zdravlja. No, sedamdesetdvogodišnjeg svećenika to nije obeshrabrilo. Upravo ovaj tjedan, od ponedjeljka do srijede, u Splitu je bilo molitveno trodnevlje “Split za fra Zvjezdana”, molitva za njegovo zdravlje.

Uskrs je tajanstveni kršćanski katolički praznik. Nadnaravno uskrsnuće Isusa.Misterij nakon muke i smrti na križu.

- S time sve počinje. Mi živimo kršćanstvo oslonjeni na Objavu, riječ Božju, Bibliju, Stari i Novi zavjet. To je sve jedinstveno povezano. Poštujemo riječ Božju od početka do kraja. Mi to zovemo povijest spasenja. Bog na djelu u čovjeku. Božja prisutnost u povijesti svijeta. Stvaranje svijeta. Tijek povijesti. Dragocjeno za kršćanstvo i židovstvo je to što postoji samo jedan Bog. Njemu se klanjamo. Ništa se ne može poštovati više nego Boga.

Koji trenutak smatrate Objavom?

- Cijela Biblija je nama, sada, Objava. U svemu otkivamo neko svjetlo - odozgo... Zašto? Zato što je pojam Objave povezan sa svjetlom koje je više od čovjeka. Čovjek ima svjetlo razuma, hvala Bogu, i to je ono najdragocjenije što čovjek ima. Razum je Bog darovao čovjeku. Međutim, čovjek ne može svojim razumom dokučiti svu istinu.

Čovjek je ograničen?

- Jest. Ograničen je, ali čovjek traga. Traži istinu. Svi ljudi traže. To je zadatak čovjeka. Moramo tražiti...

Postoje li neki ljudi koji ne vjeruju nego znaju da Bog postoji?

- Mogu imati unutarnju sigurnost. Je li to znanje ili intuicija? To ne znam. Imaju sigurnost...

Vi?

- Ja vjerujem. Klanjam se. Molim se. To može dovesti do unutarnje sigurnosti. Ne na temelju umovanja, nego na temelju duha. To je dar. To oscilira od osobe do osobe. No, ja govorim o Objavi na objektivnoj razini. Ne o Objavi na osobnoj razini kakvu su imali Mojsije, Abraham...

Ima mnogo pitanja koja si čovjek, jedna osoba, postavlja o vjeri i Bogu.

- Ima svih mogućih pitanja, stotine pitanja... no ima i odgovora, priznanja da je neke stvari mogao učiniti - samo Bog.

Ali, i nadalje postoje brojne tajne, otajstva, misteriji...

- Postoje. Da, postoje. Uskrs je ključna riječ. Nije jedina, ali je najvažnija. Poveznica Starog i Novog zavjeta je Uskrs. Sadržajna, povijesna i događajna poveznica. Hrvatska riječ Uskrs je dobra riječ, ali i nije tako dobra.

Postoji li bolja riječ?

- Da. Bilo bi ispravnije reći Pasha. Pasha. To je stara semitska, židovska riječ koja podrazumijeva proces, događanje, prijenos iz mraka u svjetlo. Sama ta riječ, Pasha, trebala bi značiti transitus, prijenos. Pasha ne znači samo uskrsnuće. Znači prijenos iz grijeha u milost. Iz smrti u život. Iz ropstva u slobodu. To su sve temeljni pojmovi ljudske egzistencije. Mi ne možemo danas slaviti Uskrs u Katoličkoj crkvi, a da se pritom ne sjetimo Pashe Staroga zavjeta. To je bio proces, a ne samo jedan dan. To se događalo četrdeset godina, prelazak iz ropstva u slobodu, dolazak u Obećanu zemlju. Svake godine Katolička crkva slavi Uskrs od Cvjetnice, od muke Gospodnje, pa sve intenzivnije kroz Veliki četvrtak, Veliki petak, Veliku subotu... Upravo je ta noć od Velike subote na nedjelju liturgijski najbogatija u cijeloj crkvenoj godini.

Cijeli intervju pročitajte u tiskanom izdanju Magazina

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 10:48