ISTRAŽUJEMO

ZAŠTO HRVATSKI VLAKOVI UBIJAJU PROLAZNIKE? Samo 4 posto željezničkih prijelaza ima rampe koje nisu opasne po živote

Nakon što je peteročlana obitelj za dlaku izbjegla udar vlaka, otkrivamo zašto su naši prijelazi najnesigurniji u Europi
 Nikša Stipaničev / CROPIX

Peteročlana obitelj iz sesvetskog Soblinca u subotu u 20.56 sati gledala je smrti u oči. Otac, majka i njihovo troje djece u Audiju su prelazili željezničko-pružni prijelaz “Končar” svega 500 metara od stajališta Sesvetski Kraljevec. Vlak broj 2109 Zagreb-Novska u tome je trenutku nailazio, a čuvar tog prijelaza M.B. (30) je zakazao. Što (ni)je napravio?

Izbjegnuta tragedija

Policija je utvrdila da nije aktivirao spuštanje polubranika niti uključivanje zvučne i svjetlosne signalizacije čime je doveo u opasnost obitelj 46-godišnjeg D.Š., te njegove supruge i troje djece. Što ga je “spriječilo” da pritisne gumb? Pojedinci kažu odlazak u toalet, dok drugi, pak, nadodaju kako se često djelatnici HŽ-a mogu vidjeti da gledaju televiziju pri čemu se nesvjesno olako, na kratko “ubije oko”. Bilo kako bilo, nepažljivi čuvar je suspendiran do okončanja istrage te priveden u policijsku postaju odakle je, zbog utvrđene ugroze prometa i dovođenja u opasnost života i imovine ljudi u vozilu i u vlaku, predan u ruke pritvorskom nadzorniku! A zahvaljujući pribranosti savjesnog 46-godišnjeg vozača Audija koji je na vrijeme zakočio, izbjegnuta je tragedija. Pružnim, pak, prijelazom nakon incidenta zaredali su se povici, svađa, prepirka, čuđenje, šok, suze...

- Vlak nas je skoro zgazio! Rampa je bila dignuta! Sva se tresem. Mogli smo svi stradati - u totalnom šoku i gromoglasno na telefon vikala je majka troje djece svojim roditeljima.

Vlak koji ih je zamalo usmrtio, zaustavio se nešto dalje. Putnici iz vlaka su sami krenuli izlaziti van i ulaziti u autobuse. I sami su, pričaju još žitelji Sesvetskog Kraljevca, očito postali svjesni izbjegnute tragedije i opetovane opasnosti domaćih vlakova.

Strojovođe trube

- Paralelno s tom obitelji u Audiju, po Ulici Ive Politea na biciklima su se vozila dva dečka. Jedan je taman prelazio prugu kad je nailazio vlak, a drugi koji je zastao povikao mu je: ‘Ne idi! Vidiš da ide vlak iako je rampa gore!’. Ti pružni prijelazi su živa smrt, a rampe su svako malo spuštene iako vlaka nema pa ljudi gube strpljenje i na vlastiti rizik prolaze prugu. Nekom se posreći, a netko nastrada. Ima i huligana koji iz obijesti trgaju rampe po noći i onda ona ne radi. Strojovođe trube kao ludi kad prolaze vlakom kroz mjesta, jer nije ni njima lako kad udare u neopreznog pješaka, vozača, samoubojicu... - pojadali su nam se mještani koji stanuju oko kobnog prijelaza i svako malo znaju začuti sirene.

Sigurnosni problemi

Za suspendiranog čuvara su čuli da radi na toj funkciji gotovo pola godine i da je prije toga radio u Cargu te ističu da se njegovom ocu, koji nekoliko desetljeća radi u HŽ-u, takav propust ne bi mogao dogoditi. Inače, spornom dionicom u dnevnoj šihti prođe i do 140 vlakova, dok po noći ta brojka bude oko 80, a naš izvor iz HŽ-a kaže kako bi ta sesvetska dionica, da se doista postupa po pravilniku, u žiži od 7 do 10 sati ujutro radnim danom bila otvorena za cestovni promet svega 15 minuta.

Problem sigurnosti u željezničkom prometu u Hrvatskoj prisutan je već dugi niz godina. Željeznički prijelazi nisu adekvatno osigurani, a poražavajući je podatak da je od 1514 pružnih prijelaza, koliko ih ukupno ima u Hrvatskoj, samo njih trećina adekvatno osigurana. Točnije, 923 željezničko-cestovna prijelaza osigurana su samo prometnim znakom, dok je samo 65 prijelaza s rampama. Svjetlosno-zvučnim signalima i polubranicima osigurano je 318 prijelaza, a samo svjetlosno-zvučnim signalima 148. Na željezničko-cestovnim prijelazima u Hrvatskoj događa se u prosjeku pet do sedam izvanrednih događanja mjesečno, uglavnom s najtežim posljedicama. Prema godišnjem izvješću o sigurnosti HŽ Infrastrukture u nesrećama na prijelazima od 2007. do 2012. poginulo je ukupno 66 osoba. U tom razdoblju teže je ozlijeđenih bilo 77. Od 2007. do 2012. ukupno je bilo 259 nesreća (izvanredni događaj u željezničkom prometu sa štetnim posljedicama kao što su teške tjelesne ozljede do četiri osobe te materijalna šteta vrijednosti do 5 milijuna kuna), dok je ozbiljnih nesreća (najmanje jedna osoba poginula, teško ozlijeđeno pet ili više osoba i šteta od 5 milijuna kuna) ukupno bilo 55.

Skupa modernizacija

Kao glavni razlog stradavanja na prijelazima navodi se nepažnja vozača. Vozači automobila uzrokuju 98 posto svih nesreća u sudarima vlaka i cestovnih vozila. No, sigurno bi nesreća bilo manje da nam željezničko-cestovni prijelazi nisu takvi kakvi jesu. A modernizacija je skupa, pa se tako procjenjuje da bi za svaki takav prijelaz bilo potrebno više od milijun kuna. Što znači da bi za modernizaciju svih prijelaza trebalo potrošiti čak milijardu kuna.

Hitno trebamo sigurnije prijelaze

Vlak je uvijek brži” omiljena je krilatica djelatnika Hrvatskih željeznica, kojom upozoravaju građane da pripaze kad prelaze prugu. To je dobra opomena kad je riječ o neobilježenom prijelazu ili prijelazu koji nema rampu. Ali, očito je da će se vozači automobila morati paziti i kad su rampe podignute visoko u zrak, čime se signalizira da je put preko pruge slobodan, a vlaka nema nigdje na vidiku. U Hrvatskoj postoji 1514 željezničko-cestovnih prijelaza, a samo je njih 65 osigurano rampama. One često nisu funkcionirale jer su lopovi krali kabele i na taj način prekidali dovod električne energije na rampu. Ovaj put zakazao je čovjek koji je plaćen da spušta i diže rampu. Hrvatske željeznice su još prije deset godina potrošile 400 milijuna kuna za kupnju signalnih uređaja za modernizaciju Ličke pruge, a poslije su krenule optužbe da je to jedan od najgorih poslova u povijesti te državne kompanije.

Njemački TÜV, tvrtka koja radi na ocjenjivanju kvalitete i sigurnosti proizvoda svih vrsta radi zaštite potrošača i okoliša, ispitala je kupljenu opremu i utvrdila da je ona uglavnom neupotrebljiva. Oprema je brže-bolje pospremljena na sigurno - u skladište u Kninu gdje stoji već deset godina.

Rampe nisu dovoljne ako ih zaborave spustiti

15. 6. 2014. Samo dan nakon stravične nesreće u kojoj je poginula mlada Osječanka pod kotačima vlaka, dogodila se nova nesreća na pružnom prijelazu Darda - Mece. Vlak je naletio na osobni automobil u kojem se nalazio vozač koji je, na sreću, zadobio lakše tjelesne ozljede. Rampa nije bila spuštena.

110. 5. 2012. Mještanin Starog Pračna sa suprugom i djetetom u autu prošao je preko pruge na kojoj rampa nije bila spuštena te u posljednjoj sekundi izbjegao nalet vlaka. Policijska je istraga utvrdila da je 53-godišnji željezničar, koji je u krvi imao 1,48 promila alkohola, zaboravio spustiti rampu pa je kazneno prijavljen.

126. 1. 2013. Varaždinska je policija zaprimila dojavu o udaru vlaka na osobni automobil u mjestu Kućan Marof kod Varaždina. Na pružnom prijezu bez branika vlak je udario u auto pri čemu su na licu mjesta poginule tri osobe među kojima i dijete od 4 godine.

118. 3. 2013. Dvije su osobe poginule, a dvije su teško ozlijeđene u stravičnoj prometnoj nesreći koja se dogodila kada je na automobil na pružnome prijelazu kod raskrižja Šefanovečke i Branimirove ulice u Zagrebu naletio vlak.

13. 8 .2013. Četrnaest putnika i vozač autobusa šibenskog ATP-a zadobilo je teške tjelesne ozljede u stravičnom naletu vlaka na pružnom prijelazu Jabuka kod Drniša.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 11:43