Jedan od četvero osumnjičenih za namjerno izazivanje deset požara na području Zadra i Zadarske županije, Vladimir Ćupić, prije petnaestak godina našao se u središtu afere s kancerogenim otpadom, odnosno takozvanim Crnim brdom u Biljanima Donjim.
Riječ je o lokaciji na kojoj je tijekom 2010. i 2011. godine završilo oko 140 tisuća tona silikomanganske i feromanganske troske, nusproizvoda nastalog tijekom sanacije terena bivše Tvornice elektroda i ferolegura (TEF) u Šibeniku.
Ćupić je o cijelom slučaju progovorio tek u svibnju prošle godine za Novosti, kojima je tada ispričao da je dao dio naslijeđenog zemljišta u najam, vjerujući da će se ondje skladištiti građevinski materijal. Tvrdio je da nije znao da će na njegovu parcelu biti dovezena troska.
Kako je ispričao Novostima, sve je počelo kada je u katastru u Benkovcu upoznao osobu koja mu se predstavila kao agent za nekretnine. Ponudila mu je da iznajmi dio zemljišta, uz objašnjenje da će se ondje skladištiti građevinski materijal. Ćupiću je, prema njegovim riječima, obećana i plaća od 11 tisuća kuna mjesečno za posao čuvara skladišta.
- Na tom zemljištu bit će pohranjen građevinski materijal i ti ćeš imati mjesečno 11 tisuća kuna plaće da čuvaš taj materijal - kazala mu je, prema njegovu iskazu, osoba koju je upoznao u katastru.
- Ta osoba spojila me je sa Sadikom Čolićem, vlasnikom tvrtke MLM Group. Rekli su da će uz skladište građevinskog materijala postaviti neki kontejner i da moram naći još dvojicu za dežurstvo od 24 sata i čuvanje skladišta. To je i Sadik rekao. I to je istina. Kad su mi rekli da će ondje biti građevinski materijal, pomislio sam na blokove i cement, takvo što - ispričao je tada Novostima.
Za prvu godinu najma na račun mu je, prema njegovim riječima, uplaćeno 60 tisuća kuna. Međutim, od tog novca 40 tisuća kuna dao je dvojici posrednika, po 20 tisuća svakome. Potpisao je i ugovor, ali bez javnobilježničke ovjere.
- Porez je iznosio 14,5 tisuća kuna, a troškovi geodeta pet i pol, troškovi odvjetnice dvije i pol tisuće kuna. Nju sam trebao zbog legalizacije jednog dijela tog placa. Bilo je to prije više od desetljeća, ne mogu se sjetiti detalja. Nisam zaradio ništa - rekao je Ćupić Novostima.
Umjesto građevinskog materijala, na zemljištu je počelo rasti veliko brdo crne troske. Mještani Biljana Donjih zbog toga su prosvjedovali, a osnovana je i ekološka udruga Ravni kotari. Ćupić je u selu, prema vlastitim riječima, godinama bio smatran odgovornim za ono što se dogodilo.
- Nitko me nije htio u kuću primiti. Doživio sam da mi dojučerašnji susjedi, kod kojih sam prije toga bio inventar, pred nosom zaključavaju vrata. Govorili su da sam najveće zlo u selo donio - rekao je za Novosti.
Tvrdio je da je trebalo četiri ili pet godina da dio mještana shvati kako nije organizirao dovoz troske, nego da je i sam bio prevaren.
- Cijelo selo me mrzilo zbog toga. Nisam tada imao potrebu sebe pravdati preko medija. Čekao sam da selo shvati što se dogodilo i da sam bio prevaren - rekao je.
Prema njegovim riječima, Čolić mu se javljao sve do svoje smrti i uvjeravao ga da će od cijelog posla zaraditi ozbiljan novac. Ćupić je također ispričao da je Čolić pokušavao smiriti nezadovoljne mještane asfaltiranjem pristupne ceste do odlagališta i nasipanjem seoskog boćališta.
MLM Group je u međuvremenu završio u stečaju, dok je problem Crnog brda godinama ostao neriješen. Ispitivanja su pokazala povišene koncentracije policikličkih aromatskih ugljikovodika u troski, a zabilježeno je i širenje materijala u okoliš putem zraka i podzemnih voda, navode Novosti.
Slobodna Dalmacija navodi da su se mještani godinama borili za uklanjanje otpada te da je slučaj prerastao lokalne okvire i završio pred institucijama Europske unije. Za svaki dan kašnjenja i odugovlačenja u sanaciji otpadne i kancerogene troske država je, prema pravomoćnoj presudi Suda Europske unije donesenoj 6. ožujka prošle godine, dužna platiti šest i pol tisuća eura. Prema informacijama koje je objavila Slobodna Dalmacija, sanacija Crnog brda počela je krajem prošle godine, a s lokacije je dosad uklonjeno i obrađeno oko 120 tisuća tona troske, odnosno više od 90 posto ukupne količine.
Materijal se, prema navodima Slobodne Dalmacije i podacima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, odvozi u Sisak, gdje se obrađuje i nakon toga koristi kao građevinski materijal u cestogradnji.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....