VELIKI UDAR NA PROSJAČKU BANDU Godinama su polagali milijune u hrvatske banke pa kupovali kuće po Dalmaciji

Zbog sumnji da novac potječe od raznih kriminalnih aktivnosti u Italiji, hrvatski su sudovi u potpunoj tajnosti, a na osnovi zahtjeva USKOK-a, prije nekoliko mjeseci počeli provoditi blokade računa 21 člana dviju obitelji iz BiH u trima hrvatskim bankama.

Dva identiteta

Svote koje su detektirane i koje je sud blokirao u ovom slučaju zaista su impresivne i jedne su od najvećih svota koje su hrvatske institucije ikad blokirale zbog sumnji na pranje novca.

Prema podacima koje je USKOK dobio od Ureda za sprečavanje pranja novca te od banaka, vlasnici računa, njih ukupno 21, na svoje su račune u Splitskoj, Jadranskoj i Zagrebačkoj banci u posljednjih sedam godina položili ništa manje nego 5,4 milijuna eura (oko 41,3 milijuna kuna). Riječ je o javnosti posve nepoznatim osobama, državljanima BiH trajno nastanjenima u Italiji, uglavnom u okolici Torina, od kojih nekoliko njih dolazi u Hrvatsku gdje kupuju nekretnine na području Srednje Dalmacije. Samo jedna od tih osoba ima prijavljeno boravište u Hrvatskoj. Riječ je o osobi koja prema MUP-ovoj evidenciji koristi dva indentiteta: službeno je u Hrvatskoj prijavljena kao S. H. (59), a zna se koristiti i drugim imenom i prezimenom, alias A. S. Na sumnju da je posrijedi pranje novca navodi činjenica da prema USKOK-ovim nalazima gotovo nitko od njih nema stalnog zaposlenja, odnosno izvora prihoda. Drugi razlog za sumnju je to što mnogi od njih u Italiji imaju podeblji kriminalni dosje.

Polagali goleme svote

Odmah nakon dojave o sumnjivim transakcijama USKOK i PNUSKOK su od obavještajnog odjela talijanske policije i tamošnje financijske policije (Guardia di Finanza) zatražili i dobili niz podataka.

Prema tim podacima, neki od osumnjičenika bili su u talijanskim zatvorima najčešće zbog krađa, korištenja djece za prošnju, nedozvoljenoga gospodarenja otpadom, prevara, ali i otmica, iznuda, nedozvoljenog držanja oružja, čak i ubojstava.

I sam način na koji su se iznosi polagali u hrvatske banke istražiteljima je bio vrlo čudan. Nekoliko članova obitelji dolazilo bi zajedno u filijale Splitske, Jadranske ili Zagrebačke banke, najčešće u Srednjoj Dalmaciji, te bi tamo polagali goleme svote eura. Iznosi su varirali od nekoliko desetaka tisuća do čak pola milijuna eura u pojedinačnoj transakciji.

Nedolično ponašanje

Tako je primjerice spomenuta S. H. alias A. S., za koju USKOK tvrdi da nije zaposlena, u posljednjih nekoliko godina na svoje račune u Splitskoj banci u ukupno sedam uplata položila nešto više od milijun eura.

Ta je žena u Italiji navodno bila evidentirana zbog krađe, otmice, nedozvoljeno gospodarenja otpadom, neovlaštenog ulaska na zemljište, nedoličnog ponašanja, lažnog predstavljanja, korištenja maloljetnika za prošnju, zanemarivanja djeteta i prijetnje državnom službeniku.

Spriječena transakcija

Njezina rođakinja R. H. (64), koja živi u Torinu, u istom je razdoblju u Splitsku i Jadransku banku uplatila 1,2 milijuna eura. Premda je Ured za sprečavanje pranja novca transkacije vezane uz te osobe pratio još od 2012., tek su lani krenuli u akciju, a povod je bio to što je S. H. banci najavila podizanje nekoliko stotina tisuća eura da bi kupila nekretnine u Srednjoj Dalmaciji.

Ured za sprečavanje pranja novca hitno je donio 72-satni nalog za sprečavanje transakcije, a prije isteka tog roka preko Državnoga odvjetništva, točnije USKOK-a od suda su ishodili mjeru blokade računa koja može trajati maksimalno dvije godine.

Premda je novac blokiran, u tom slučaju još nije pokrenuta službena istraga za konkretno kazneno djelo.

Naime, zakon dozvoljava da se privremeno blokiraju sredstva kada je riječ o neprijavljenim gotovinskim transkacijama u iznosu većem od 15.000 eura, no da bi se ta sredstva eventualno oduzela, potrebno je dokazati da ona potječu od određenog kaznenog djela.

Odnosno, potrebno je da njihov vlasnik bude pravomoćno osuđen za to djelo.