- Gospodine Basa, jeste li dobro? - upitao je usred ročišta sudac Županijskog suda u Zagrebu Zdravko Majerović Tomislava Viktora Basu (50), umirovljenog časnika specijalnih postrojbi HV-a kojem se sudi zbog ubojstva bankara Ibrahima Dedića iz 1999. godine.
- Ne osjećam se dobro. Dajte mi molim vas pet minuta – odgovorio mu je Basa koji je do tada neko vrijeme imao pognutu glavu i zatvorene oči. U kratkoj pauzi s Basom su ujedno porazgovarali vještaci psihijatri koji su na ročištu branili vještački nalaz te odgovarali na pitanja obrane.
Ujedno su vještaci utvrđivali i njegovu raspravnu sposobnost pa je ročište nakon toga nastavljeno u tom dijelu bez Base koji je ostao u posebnoj prostoriji s pravosudnim policajcima.
Nužan kardiološki pregled
- Vezano za njegovu raspravnu sposobnost možemo reći da je okrivljeni orijentiran u prostoru i vremenu. Jasno mu je zbog čega se vodi postupak i koje su uloge sudionika u postupku. Također, razumije svoju poziciju i jasne su mu strategije obrane. U njegovom psihičkom statusu registrirano je sniženo raspoloženje uz depresivne obrade realitetnih zbivanja, a što je razumljivo s obzirom na poziciju u kojoj se nalazi. Ujedno, žali se i na otežane uvjete u okviru penalne institucije, a u njegovu aktualnom statusu nema psihičkih simptoma koji bi aktualno kompromitirali njegovu raspravnu sposobnost. Međutim, on se žali na pritisak i na probadanje u prsima te na pritisak u glavi i navodi da nije siguran da će moći pratiti raspravu. To može upućivati na određeno koronarno zbivanje koje mi vještaci psihijatri ne možemo isključiti – rekla je u sudnici psihijatar vještak Nadica Buzina dodavši da je Basi nužan kardiološki pregled.
A do tada je Buzinu, koja je izradila vještački nalazi i mišljenje, “rešetala” pitanjima Basina odvjetnica Jadranka Sloković koju je zanimalo da li iz medicinske dokumentacije do 1999. godine, a u odnosu na onu iz 1995., proizlazi da je okrivljeni bio izliječen, zaliječen ili da mu nije bilo bolje?
- Psihijatrijski nalaz od 9. rujna 1999. iz KBC Rebra uvršten je u cjelokupnu medicinsku dokumentaciju i u njemu se opisuje aktualno psihotično stanje ispitanika. Navedeno je da je došao na redovitu kontrolu, da su i dalje prisutne smetnje iz kruga PTSP-a, da se osjeća nešto lošije, a u nalazu psihijatra je navedeno da je prisutno sniženo raspoloženje, izbjegavajuće ponašanje, napetost, noćne more te mu je savjetovano da nastavi s dotadašnjom terapijom i da učini pretrage. Piše i da su smetnje koje su ranije opisivane kao PTSP poprimile kronični tijek i da se razvijaju u trajne promjene ličnosti. Pa je sukladno tome određena i psihijatrijska terapija antidepresivom i antipsihotikom, ali doze u kojoj su ordinirani nemaju neko psihotično djelovanje. Uglavnom, terapija propisana u rujnu 1999. vrlo je slična onoj iz ožujka te godine – pojasnila je Buzina dodajući da opisano psihičko stanje u bitnome ne odudara od nalaza iz ožujka 1999.
Nezadovoljna odgovorom, Sloković je ponovno upitala je li došlo do poboljšanja ili pogoršanja Basinog zdravstvenog stanja te 1999, a u odnosu na 1995.?
Noćne more, glavobolje, neizdrživa bol...
- U prvom nalazu psihijatra iz studenog 1995. navedeno je da je Basa došao dogovorno u pratnji prijatelja, da je prije dva mjeseca nastradao kao pripadnik HV-a, da je ranjen i da je imao povredu glave iIi da je tada psihijatru dolazio radi glavobolja, mučnina, psihosomatskih smetnji i nenadanih impulzivnosti. Ujedno je opisivao i noćne more, pritisak i neizdrživu bol. Komparirajući nalaze iz 1995. i 1999., riječ je o potpuno dva različita nalaza s obzirom da se u prvom nalazu zahtijevala dijagnostička obrada te da je preporučena između ostaloga i neurološka obrada, a s obzirom da su psihičke smetnje bile tek dijagnosticirane kao posljedica ratnih zbivanja, postavljena je dijagnoza PTSP-a – odgovorila je vještakinja, pa ju je Sloković ponovno upitala: “Je li Basa u odnosu na 1995. bio bolje 1999.?”
- Dakle, riječ je o istom poremećaju koji s vremenom prelazi u kronificirani oblik pa se i klasificira novom šifrom. Poremećaj nije u cijelosti izliječen jer su neke smetnje ostale i dalje, ali je bitno kako je ispitanikovo osobno i socijalno funkcioniranje. Naime, u psihijatriji se malo poremećaja može u potpunosti izliječiti i cilj je terapije uvijek poboljšati osobno i socijalno funkcioniranje. Stoga, prema dokumentaciji iz 1999. mišljenja sam da je njegovo stanje 1999. bilo bolje u odnosu na 1995. - odgovorila je dalje vještakinja.
- Ako je 1999. bio boljeg stanja zašto je onda nastavio s bolovanjem, ostavljena mu je ista terapija i psihijatrijski je dalje praćen? Nemojte filozofirati - dodala je dalje Sloković željna kratkih i direktnih odgovora, a kojoj je vještakinja ponovila da je na to pitanje, kao i ono prethodno, već odgovorila.
- Odgovorila sam na to. Zato i jer je tako ocijenio psihijatar koji ga je tada vodio. Riječ je o kronificiranom poremećaju koji zahtijeva kontinuiranu psihijatrijsku terapiju, a koja se ovisno o fazi bolesti, može mijenjati – pojasnila je dalje Buzina.
Odgovarajući dalje na pitanja branitelja ima li PTSP psihotičnu sliku i može li se psihotična slika opisati u kliničkoj dokumentaciji kao paranoidna interpretacija, psihotična razina i halucinatorni doživljaji te da li bolji uvid u simptome Base ima liječnik koji ga je liječio tri godine ili vještak, vještakinja je odgovorila da PSTS ne pripada duševnim bolestima ni skupini psihoza.
- Pravnički ga se može svrstati u neke druge duševne smetnje, ali ne i u skupinu duševnih bolesti. A što se tiče tko ima bolji uvid u simptome i razvoj bolesti, odnosno liječnik ili vještak, to je teško komparirati jer su to dvije različite pozicije liječnika. U prvoj liječnik liječi pacijenta i razvija određeni emocionalni odnos, a zadatak je vještaka da kritički procijeni svu dokumentaciju, obavlja intervjue i pretrage te donosi nezavisno mišljenj
e. Mi smo psihičko stanje procjenjivali na osnovu cjelokupne dokumentacije, višekratnih psihijatrijskih intervjua, određenih laboratorijskih i neuroradioloških pretraga uključujući elektroencefalogram i CT mozga, te smo na kraju cijeli slučaj prezentirali na zajedničkom sastanku psihijatara forenzičara na kojem je usuglašeno mišljenje opisano u ekspertizi. Dakle, nakon provedenog vještačenja mi nismo našli elemenata da bi bilo riječi o organskim odnosno psihičkim posljedicama koje bi u svojoj podlozi imale organska zbivanja, a tome u prilog ide i nalaz psihologijske obrade – zaključila je Buzina koja će na idućoj raspravi također odgovarati dalje na pitanja obrane, a potom i suda.
Izrešetan iz automata
Podsjetimo, na prošloj raspravi o svom se nalazu i mišljenju očitovao psihijatar dr. Ante Bagarić koji je Basu vještačio putem videolinka iz Remetinca te nije pronašao nikakve dokaze da nije raspravno sposoban kao niti da je prije 20 godina nije bio ubrojiv. Ali kako je Basin odvjetnički tim dostavio dokumentaciju iz koje je razvidno da je u drugoj polovici 90-ih Basa često, ponajviše zbog PTSP-a iz rata, liječio se u tri bolnice, a potom i privatno kod poznatog psihijatra dr. Veljka Đorđevića te kasnije u Švicarskoj, Basino stanje je i dalje u fokusu vještaka.
Podsjetimo, Basa je uhićen 30. siječnja 2020. i od tada se nalazi iza rešetaka zbog opasnosti od bijega jer je državljanin Nizozemske, Švicarske i Hrvatske. Iako su njegovi odvjetnici u nekoliko navrata tražili ukidanje istražnog zatvora te nudili jamstvo koje se popelo na visokih 6,5 milijuna kuna, ti prijedlozi su redovito odbijani.
Optužnica ga tereti da je 3. srpnja 1999. sukladno prethodnom dogovoru s još jednim nepoznatim počiniteljem, došao ispred kućnog broja 17. Ivekovićeve ulice gdje je živio Dedić. Po povratku bankara kući oko 22.30 sati, dočekala su ga dvojica u haustoru i izrešetala ga iz automata nanijevši mu brojne ozljede glave i tijela. Jedan od napadača je tad bio ranjen u unakrsnoj vatri i pritom ostavio krvavi trag koji povezuje Basu s mjestom zločina.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....