Uzrok požara koji je progutao neboder Vjesnika za sada nije poznat, a s obzirom na rizike povezane sa stanjem opožarenog objekta, bit će potrebno još neko vrijeme da istražitelji uopće započnu svoj posao.
Međutim, policija je odmah započela sa svojim izviđanjima, uzimanjem izjava od očevidaca, pregledavanjem video nadzora oko zgrade Vjesnika i slično. Tako su danas, kako doznaje Jutarnji list, doveli nekoliko mlađih osoba na obavijesne razgovore u policiju zbog sumnji da bi mogli biti povezani s potencijalnom paljevinom zgrade Vjesnika. Na naš upit, policija nije htjela ni potvrditi ni dematirati ove informacije. Stoga za sada nije jasno imaju li uopće status osumnjičenika.
Međutim, evidentno je da policija ima neka saznanja na temelju kojih te osobe povezuje s mjestom požara. Radi se o pet, šest osoba starosti između 15 i 18 godina, koji su, postoje indicije, u ponedjeljak navečer navodno bili u zgradi Vjesnika. Iz izvora bliskih istrazi moglo se čuti kako se sumnja da su se klinci najvjerojatnije željeli popeti na vrh nebodera, te da su pritom možda slučajno izazvali požar. No, napominjemo, službenih informacija o tome za sada nema, niti se zna uzrok požara.
Što se tiče statike nebodera Vjesnika, ona je narušena, ali to ne znači da će se zgrada urušiti. Najteža je situacija na 15. i 16. te na sedmom i osmom katu, rekao nam je prof. Mario Uroš iz Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo i izvanredni profesor na Građevinskom fakultetu. On u ovom trenutku ne želi nagađati u kojem je postotku statika objekta narušena. Profesor Uroš je sa svojim kolegama iz HCPI-ja danas proveo oko pet sati u neboderu i oko njega kako bi obavili preliminarni pregled statike objekta. Neboder su pregledali od temelja do krova i ono što profesora Uroša i njegove kolege u ovom trenutku najviše zabrinjava jest stanje same strukture zgrade.
"Mi smo vizualno i s pomoću dronova pregledali neboder, no do pojedinih dijelova zgrade iz sigurnosnih razloga nije moguće doći. Upravo iz sigurnosnih razloga do daljnjega je vatrogascima zabranjen ulazak u zgradu, kao i policijskim istražiteljima, koji će očevid, najvjerojatnije, moći započeti tek sljedeći tjedan.
Unutar zgrade temperatura je oko 50 Celzijevih stupnjeva i upravo je visoka temperatura najviše oštetila materijale. Stupovi, nosivi elementi, i dalje su prilično topli, a beton je izgubio dio svoje čvrstoće, posebno na dva, tri kata. Tijekom hlađenja konstrukcije moguća su njezina dodatna oštećenja dok se temperatura ne izjednači s onom vanjskom. Sami temelji zgrade su u redu. Uostalom, požar do njih nije niti došao", ističe Uroš.
Na pitanje postoji li mogućnost urušavanja nebodera, profesor Uroš odgovara da postoji mogućnost lokalnog urušavanja. Materijal je na mikrorazini popucao, a tijekom hlađenja može dalje pucati jer armatura i beton ne reagiraju jednako. Dakle, teško je očekivati da bi se mogao dogoditi scenarij samourušavanja cjelokupne zgrade.
Djelatnici HCPI-ja bili su mjesecima angažirani na ispitivanju statičkih elemenata objekata u Zagrebu i na Banovini nakon potresa, ali ovo je jedno sasvim novo iskustvo i problematika s kojom se dosad nisu susreli. Uostalom, kao ni vatrogasci, koji do sada nisu iskusili gašenje ovako velikog požara na takvom neboderu.
Ovih dana mnogo se u javnosti naglašavalo da je riječ o neboderu koji je građen u vrijeme kada se kvalitetnije gradilo nego danas te se konstrukcija zgrade smatra jako dobrom. No, profesor Uroš naglašava da su u vrijeme gradnje nebodera propisi bili puno blaži nego danas, što se i vidi na samoj zgradi. Primjerice, u stropnu konstrukciju ugrađena je vrlo tanka armatura koju su visoke temperature omekšale.
"Uslijed požara nagorjeli su beton i armatura, uslijed čega je došlo do gubitka mehaničke čvrstoće. To je prilično velik problem, ali, iskreno, očekivao sam da ćemo na to naići na više mjesta", rekao je Uroš.
Prema njegovim riječima, u sljedećih nekoliko dana najvažnije je obavljati vizualni nadzor zgrade i voditi brigu o sigurnosti koja je snižena i ne može se garantirati. Istovremeno, potrebno je napraviti plan za rješavanje nekoliko kritičnih elemenata kojih, kako kaže, nije mnogo, ali ih je dovoljno. "Zasad smo na osnovi razina sila i opterećenja zaključili da su neki elementi na granici iskorištenja", dodao je. Naš je sugovornik napomenuo da je koncept zgrade u redu. Unutar same zgrade praktički nema zidova, što je također dobro, ali je, primjerice, sustav protupožarne zaštite napravljen znatno lošije nego što se radi danas.
Profesor Uroš smatra da je još prerano govoriti o početku sanacije i čišćenju same zgrade: "To ćemo znati nakon nekoliko dana monitoringa zgrade i elemenata". O tome hoće li u konačnici neboder trebati rušiti ili će se ići u obnovu, ne želi nagađati.
"Sve se može obnoviti", kaže.
Ističe da tek treba izraditi statički proračun na osnovi kojeg će se zaključiti u kakvom je stanju neboder.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....