POKOLJ U KOSTRIĆIMA

NAKON 25 GODINA POKRENUTA ISTRAGA Četnici pod zapovjedništvom Borojevića Gadafija u jednom danu pobili sve stanovnike malog sela

 Miroslav Kiš

SISAK - Četvrt stoljeća nakon počinjenja zločina, Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu donijelo je rješenje o provođenju istrage protiv desetorice okrivljenika, uglavnom državljana Srbije i BiH zbog osnovane sumnje na počinjenje dva kaznena djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120. stavak 1. OKZ-a RH. Naime, postoji osnovana sumnja da su okrivljenici u ranim jutarnjim satima 15. studenog 1991. u Kostrićima, općina Majur, po zapovjedi zapovjednika Jedinice milicije za posebne namjene Kalina iz Komogovine, tzv. "Šarenih", danas pokojnog Steve Borojevića zvanog Gadafi usmrtili sve stanovnike navedenog sela.

Osnovano se sumnja da su okrivljenici; a nakon što ih je kao najekstremnije okupio zapovjednikov pomoćnik danas pokojni Milan Zec, kao pripadnici navedene Jedinice milicije za posebne namjene pri vojsci tzv. SAO Krajine, zajedno s danas šestoricom pokojnih pripadnika te jedinice, ušli u selo Kostriće te iz svog osobnog naoružanja otvorili vatru i pucali po civilima.

Ubili su 16 stanovnika tog sela: Petra Bašića, Mariju Bašić, Petra Bašića, Jelku Bašić, Katu Bunjevac, Milku Jurić, Zlatka Jurića, Veru Jurić, Daria Jurića, Tomislava Jurića, Mariju Jurić, Mariju Kostrić, Juru Kozića, Anku Kozić, Ferdinanda Krizmana i Mariju Krizman. Nakon pokolja, ubojstva svih stanovnika tog malog sela, zapalili su gotovo sve kuće sa ciljem prikrivanja zločina.

Pobili su zločinci i dvoje djece Darija i Tomislava Jurića, starih dvije i četiri godine, koji su ubijeni u krevetu zajedno sa svojom mamom Verom. Tatu Zlatka Jurića, koji u trenutku napada nije bio u selu, ubili su kasnije, kada je rastresen i šokiran došao prijaviti zločin.

Sudac istrage Županijskog suda u Zagrebu je prihvatio prijedlog zagrebačkog državnog odvjetništva i protiv desetorice okrivljenika odredio istražni zatvor zbog osobite okolnosti koje upućuju da će se okrivljenici boravkom na slobodi kriti i neće biti dostupni pravosudnim tijelima Republike Hrvatske, kao i postojanja posebno teških okolnosti počinjenja djela.

Zločin u Kostrićima do danas nije bio u žiži interesa hrvatskog pravosuđa, ali ni suda za ratne zločine u Haagu. Trebalo je proći 25 godina da državno odvjetništvo pokrene istragu, dok tužitelji i suci Međunarodnog suda za ratne zločine u Haagu nisu nikada pokazali interes da rasvijetle ovaj gnusni zločin i kazne počinitelje ubojstva cijeloga jednog sela.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 21:22