Glavni ravnatelj policije oformio stručni tim da ispita prometni prekršaj svoga zamjenika: 'Policijski službenici moraju biti primjer'

Snimka presretača koji je u prekršaju uhvatio drugog čovjeka policije Josipa Ćelića nije misteriozno nestala iz policije, kako se tvrdi u dijelu medija.

Josip Ćelić, nakon što ga je 12. ožujka u 12.41 policijski presretač uhvatio kako vozi osobni auto karlovačkih oznaka brzinom od 166 km/h u mjestu gdje je brzina ograničena na 50 km/h, potpisao je zapisnik o prekršaju i praktički priznao da je vozio navedenom brzinom. Poriče da je pokušao zataškati prekršaj i najavio da će, ako mu se dokaže zataškavanje, odmah podnijeti ostavku.

“Ako se dokaže da sam bilo što zataškavao, istog trenutka podnosim ostavku”, izjavio je zamjenik glavnog ravnatelja u Korenici novinarima.

Mjera zabrane

Na pitanje novinara zašto je vozio tako brzo i je li razmišljao o posljedicama, Ćelić je odgovorio kako definitivno i nedvojbeno priznaje počinjenje prekršaja. Otkrio je da prekršajni postupak još nije dovršen i zato ga ne želi javno komentirati, ali se zauzeo za brže procesuiranje prometnih prekršaja. Nije ni želio spekulirati kako je snimka iscurila iz policije, a će policija istražiti kako je snimka dospjela u javnost.

Ćeliću je izdan prekršajni nalog na novčani iznos od 5000 kuna te predložena zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilima B kategorije na tri mjeseca.

I u MUP-u opovrgavaju da je snimka prekršaja nestala jer je Ćelić, nakon što je zaustavljen, potpisao zapisnik o prekršaju na koji nije imao primjedbi i sad je slučaj u proceduri. O cijelom slučaju očitovao se i glavni ravnatelj policije Nikola Milina, čiji je Ćelić prvi zamjenik i praktički prvi operativac kad je riječ o ilegalnim migracijama.

- Policijski službenici moraju biti primjer, od policijskog službenika pa do mene osobno. Mi moramo biti primjer svim građanima u svom ponašanju u službi i van službe - rekao je Milina te dodao da je oformio stručni tim koji će ispitati sve činjenice o tom događaju.

Izrekne li se drugom čovjeku policije i zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilom na tri mjeseca, on ne bi smio voziti ni službeni automobil na koji odlukom ministra unutarnjih poslova ima pravo na korištenje 24 sata dnevno. Morao bi ga na svaki službeni put voziti službeni vozač ili bi morao ići javnim prijevozom, ali to je manje izvjesno.

Iako je prometni prekršaj nešto što se može svakome dogoditi, otkriće da je zamjenik glavnog ravnatelja policije vozio brzinom većom od 100 km mogao bi dovesti u pitanje kredibilitet i policije i ministra Božinovića kad je riječ o provođenju politike sigurnosti cestovnog prometa, ako unatoč prekršaju i Ćelićevu priznanju on ostane na mjestu zamjenika glavnog ravnatelja policije s ovom hipotekom.

Sasvim je izvjesno da će se neko vrijeme odmjeravati koliko to može štetiti ugledu policije, iako, kako ističemo, ništa nije zataškano, kako se tvrdi, i ovaj primjer pokazuje kako ni zamjenik glavnog ravnatelja policije nije izuzet od procesuiranja kršenja prometnih propisa.

Da je Ćelić pokušao išta zataškati, kako neki tvrde, i to bi se vidjelo u sustavu i predstavljalo bi još jedan teret više za zamjenika glavnog ravnatelja policije te bi podrazumijevalo i kaznenu odgovornost i razlog za udaljenje iz službe. Upravo je Josip Ćelić, bivši specijalac koji je na mjesto glavnog ravnatelja policije došao s mjesta načelnika PU Karlovačke, jedno vrijeme bio zapovjednik mobilne jedinice prometne policije poznatije kao “Kobre”, u čijoj su nadležnosti i presretači.

Devet odličja

Josip Ćelić rođen je 26. lipnja 1973. godine. Diplomirao je na Visokoj policijskoj školi i na Prometnom fakultetu u Zagrebu, a u sustavu MUP-a je od 1991. godine. Nakon završene policijske škole zapošljava se u Antiterorističkoj jedinici Lučko, gdje najprije obnaša dužnost policajca specijalca, zatim vođe specijalističke grupe, instruktora za specijalističku obuku, pomoćnika zapovjednika i na koncu zapovjednika ATJ Lučko.

Potom odlazi za zapovjednika u “Kobri”, a potom u fotelju prvog čovjeka karlovačkih plavaca. Bio je sudionik Domovinskog rata od 1991. do 1995., a odlikovan je s 9 državnih odličja za zasluge. U siječnju ove godine provalili su mu u kuću.