KAZNA I(LI) ODMAZDA (4)

Što možemo naučiti od Slovenaca? U našem susjedstvu samo u jednom slučaju je izrečena kazna doživotnog zatvora

Iskustvo susjeda otkriva učinke, dvojbe i brojke koje prate najtežu sankciju u Europi

Damjana Žist

 Ronald Gorsic/Cropix
Iskustvo susjeda otkriva učinke, dvojbe i brojke koje prate najtežu sankciju u Europi

Kada Hrvatska uvede kaznu doživotnog zatvora, a sasvim je izvjesno da će dobiti podršku parlamentarne većine, Portugal će ostati jedina članica EU koja je nema u svojem kaznenom zakonodavstvu.

Naši susjedi Slovenci kaznu doživotnog zatvora uveli su 2008. godine, a o iskustvima te zemlje govori nam Damjana Žišt, novinarska mariborske Večeri koja već više od 30 godina prati teme iz crne kronike. Doktorirala je na temi penologije i provela istraživanje o nasilju u slovenskim zatvorima, o čemu je i objavila knjigu.

- U Sloveniji je jedini osuđenik na doživotni zatvor Silvo Drevenšek, koji je 2014. godine osuđen zbog ubojstva bivše partnerice i njezinih roditelja u Gerečjoj Vasi kod Ptuja. Doživotni zatvor tužitelji su predložili u još dva slučaja, ali su izrečene kazne od 30 godina. I to Zuxiongu Wuu zbog dvostrukog ubojstva bivših poslodavaca u Ljubljani 2010. godine, ali je umro na izdržavanju kazne. Istu kaznu dobio je Peter Gaspeti, koji je ubio baku, djeda i ujaka kod Domžala 2020. godine. On služi kaznu u zatvoru u Dobu - kaže naša kolegica i objašnjava za koja je kaznena djela uvedena.

- Doživotni zatvor u Sloveniji predviđen je za najteža kaznena djela kao što su genocid, zločini protiv čovječnosti, ratni zločin, terorizam, veleizdaja i posebno teški slučajevi višestrukih ubojstava. Zagovornici doživotnog zatvora naglašavaju da država mora zaštititi društvo u posebno teškim slučajevima i jasno izraziti nultu toleranciju prema najtežim nasilnim djelima. Kritičari, međutim, ističu činjenicu da Slovenija ima relativno nisku stopu najtežih nasilnih zločina. Osobno smatram da Slovenija nije trebala uvesti doživotni zatvor jer je kazna od 30 godina bila dovoljna za najteže zločine u Sloveniji. Vjerujem da doživotni zatvor nije ni smanjio ni povećao zločine protiv života i tijela. Osim toga, vrlo je važno pitanje kako ćemo rehabilitirati takvog zatvorenika tijekom dugih godina. Ima li uopće smisla doživotni zatvor, čak i s gledišta opće prevencije? Mislim da nema - smatra Damjana Žišt.

Prema izvješću Europskog odbora za sprječavanje mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT) Vijeća Europe, objavljenom 2016. godine, koncept doživotnog zatvora uveden je devedesetih godina 20. stoljeća u mnogim državama članicama Vijeća Europe nakon ratifikacije Protokola 6 uz Europsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava, kojim je ukinuta smrtna kazna. Posljednja egzekucija u državi članici Vijeća Europe izvršena je 1997. godine, a od 2013. Europa je pravna zona u kojoj ne postoji smrtna kazna (s izuzetkom Bjelorusije). Međutim, u mnogim se zemljama smatralo da će javnost podržati ukidanje smrtne kazne samo ako njezina zamjena bude dovoljno kažnjavajuća. Stoga su kazne osoba osuđenih na smrt bile preinačene u kazne doživotnog zatvora, ali čini se da pri izvršenju kazne doživotnog zatvora nije bilo posvećeno dovoljno pozornosti detaljnom planiranju.

Istodobno, nakon više od 25 godina postojanja CPT-a očito je znatno povećanje broja izrečenih kazni doživotnog zatvora. Ovo je u najvećoj mjeri rezultat dvaju čimbenika: ukidanja ili suspenzije smrtne kazne u cijeloj Europi i kaznene politike u državama članicama u odnosu na teška kaznena djela. Najnoviji dostupni statistički podaci pokazuju da je 2014. godine u državama članicama Vijeća Europe bilo ukupno 27.000 osoba koje izdržavaju kaznu doživotnog zatvora. Na temelju uzorka iz 22 države za koje su raspoloživi relevantni podaci za dulje vremensko razdoblje, broj zatvorenika osuđenih na kaznu doživotnog zatvora od 2004. do 2014. godine povećao se za 66 posto. Također, 2014. godine bilo je oko 7500 zatvorenika u pritvoru na neodređeno razdoblje zbog sigurnosnih razloga ili razloga zaštite javnosti u raznim državama članicama Vijeća Europe, naročito u Ujedinjenom Kraljevstvu (Engleskoj i Walesu), Njemačkoj, Italiji i Švicarskoj.

Također treba napomenuti da su u nekim državama prava zatvorenika osuđenih na doživotni zatvor na kontakte s vanjskim svijetom (posebice u pogledu posjeta) iznimno ograničena i znatno manja od prava ostalih osuđenih zatvorenika.

-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Tekst je objavljen uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa poticanja novinarske izvrsnosti

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
02. listopad 2026 09:43