DILERI ZAVLADALI ZADROM? UGLEDNI KRIMINALIST: 'Zadarski skiperi su mule za kokain, evo kako posao funkcionira!'

U dvije najveće akcije zapljene kokaina, u kojima je u posljednje tri godine sudjelovala hrvatska policija, glavne uloge imali su - Zadrani. U oba slučaja riječ je bila o rekordnim količinama: u akciji "Jadera", u svibnju 2012. godine, troje Zadrana palo je na Karibima sa 174 kilograma kokaina, a prošlog tjedna uhvaćeni 54-godišnji skiper, čija je jedrilica kao dio akcije "Maska" zaustavljena na Azorima, prevozio je čak 1,1 tonu čiste droge koja na tržištu vrijedi 44 milijuna eura. U oba slučaja, uhvaćeni su nakon višemjesečnog praćenja i prisluškivanja i to zahvaljujući suradnji policija nekoliko država, javlja Zadarski.hr.

Otkako su "pali" na svojim "izletničkim turama egzotičnim morima" sve se češće postavlja pitanje odakle ti "obični građani" na kokainskom putu, kao glavni igrači u švercu velikih količina kokaina? Iskusni kriminalist, jedno vrijeme i šef zadarske krim policije Antun Novoselović, kaže kako dio razloga leži u činjenici da je kontejnerski promet, koji je više od dva desetljeća služio kao glavno sredstvo za transport većih količina droge, uvođenjem novih tehnologija naprosto postao preriskantan i nesiguran.

- Danas se brodski kontejneri kontroliraju rendgenima, ne može se više, kao nekad, umjesto banana prevoziti kokain. Takva vrsta organizacije danas zahtjeva puno više ljudi i puno više rizika. Zato je transport droge jedrilicama puno lakši i sigurniji način jer ih je puno teže kontrolirati - kaže Novoselović koji nije iznanađen tolikim angažmanom zadarskih skipera u narko biznisu, ne samo zbog pomorske tradicije i dobrih prometnih veza nego i zbog činjenice je već 80-ih godina prisustvo droge na ulicama Zadra bilo vidljivije i izraženije nego u drugim gradovima.

- S dolaskom rata stanje se samo pogoršalo. Paralno s time rastao je i broj dilera, pogotovo što su mnogi u tome namirisali veliku lovu i laku zaradu, dilanje im je postalo sredstvo za život. Pa pogledajte tko su ti ljudi koji rade kao kuriri ili mule koje prevoze drogu od točke A do točke B. To su takozvani obični građani, obični skiperi. Nisu to nikakvi visokopozicionirani članovi međunarodnih kriminalnih skupina, pa čak ni nacionalnih organizacija. Dapače, oni koji ih vrbuju za posao, dobro paze da te mule nisu u nikakvim kriminalnim evidencijama niti da imaju ikakve veze s narko "branšom", a oni sami vrlo, vrlo rijetko znaju tko je uopće organizator cijelog posla, a kamoli tko je financijer. No, zarada u tom poslu je ogromna i to im je dovoljan motiv - kaže Novoselović.

Uzme li se u obzir da gram kokaina na tržištu košta 40 eura, a jedan kilogram 40 tisuća eura, jasno je koliko se može zaraditi prevozeći ovakve pošiljke.

Jednom turom oni mogu zaraditi novac kakav legalnim putem, radeći nekakav normalan posao, neće uspjeti zaraditi cijelog života. I zato uglavnom rade po principu da se nakon ture ili dvije, ukoliko posao uspije, povlače iz posla. Zarađeni novac ulože u nekretnine, najčešće u kafiće ili restorane, i distanciraju se od "branše", uredno plaćaju porez... No, problem je što se nitko ne bavi podrijetlom njihove imovine, to bi rasvijetlilo mnoge stvari - kaže Novoselović koji se i sam iz svoje policijske prakse sjeća dva ovakva slučaja gdje su takozvani mali građani otkriveni kao veliki dileri kokaina.

Prvi je bio mehaničar u jednom prijevozničkom poduzeću koji je u Italiji pao s 12 kila, a drugi pomorac koji je uhvaćen u Poljskoj sa 40 kilograma. To je, kaže, najbolji dokaz se tim poslom, motiviran dobrom zaradom, može baviti svatko. Naravno, pitanje je samo koliko uspješno. Na pitanje odakle jednom mehaničaru ili povremenom skiperu uopće veza za nabavku tolike količine droge iz Južne Amerike, Novoselović kaže kako je tim vezama najviše kumovao rat, javlja Zadarski.hr.

Početkom rata, jedan dio kriminalaca i dilera otišao je put Zapadne Europe, pogotovo prema Nizozemskom i Njemačkoj gdje su s vremenom postali dio većih kriminanih skupina. Tu najprije mislim na one sa područja bivše Jugoslavije, pogotovo na Srbe koji imaju visokopozicionirane bosove u narko biznisu poput Darka Šarića. Hrvati su u tom poslu najčešće mule koje odrade posao i zarade dobar novac po turi ili dvije. Najbolji dokaz za tu suradnju i veze vam je činjenica u uhvaćenim skupinama uvijek ima Hrvata i Srba. No, ne surađuju samo kriminalci, surađuju i nacionalne policije čija je razmjena podataka zadnjih deset godina sve bolja. A to rezultira sve češćim i sve većim akcijama zapljena droge kao u ova dva slučaja- završava Novoselović.