BERISLAV ŠIPUŠ 'O radu Ministarstva kulture izgovoreno je puno laži. Evo kako smo poslovali'

Berislav Šipuš, prvi suradnik ministrice kulture Andree Zlatar Violić, koja je ovaj tjedan dala ostavku, trenutno je zamjenik s ministarskim ovlastima. Do trenutka kada ga Vlada, što je vrlo izgledno, imenuje novim ministrom kulture. Diplomirani glazbenik, pedagog, dirigent i skladatelj u intervjuu za Jutarnji, prvi put nakon ministričine ostavke, govori o suradnji s Andreom Zlatar Violić i razlozima njezina odlaska.

Prije svega, kako biste ocijenili vašu suradnju s Andreom Zlatar Violić?

- Gospođu Zlatar Violić poznajem od 2000. godine, kada sam bio ravnatelj Filharmonije, a ona pročelnica za kulturu u Gradu Zagrebu. Pred posljednje izbore zamolila me da budem njezin zamjenik. Dvaput sam je odbio, treći put sam pristao, pod nekim mojim malim uvjetima. Jako smo dobro surađivali i jako mi je žao, kao i njezinu cijelom timu u Ministarstvu, što više ne surađujemo. O osobi Andree Zlatar Violić, u svim segmentima, mogu reći sve najbolje.

Ministrica je otišla nakon što je Državna revizija utvrdila da 152 tisuće kuna za putovanja u 2013. nije pravdano računima. Revizori su primijetili i 49 tisuća kuna u gotovini koje je podigla sa službene kartice te djelomično koristila u privatne svrhe. Što o tome znate?

- Točno je da je 152 tisuće kuna bilo isplaćeno za ministričina i putovanja različitih djelatnika Ministarstva, te da ti troškovi, u trenutku pregleda revizije, nisu bili pravdani i zaključeni. Rekao bih da se to dogodilo zbog nemara, zaboravljivosti, ali nikako zbog namjere zaposlenika. Ima, naime, kolega koji po godinu dana u svojim ladicama drže otvorene putne naloge. Netočno je - i to je jedna monstruozna optužba - da su isplaćivane akontacije za nepostojeća putovanja. Kad je riječ o 49 tisuća kuna koje je Andrea Zlatar podigla sa službene kartice, dio tih troškova bio je skidan u ratama s ministričine plaće, a za dio je imala službeni razlog. U trenutku dolaska Revizije izdaci s njezine kartice bili su podmireni. Dakle, nije oštetila proračun. I ja sam imao službenu karticu na kojoj sam potrošio nešto više od 5000 kuna i sve opravdao računima.

Jesu li to bili razlozi za povlačenje?

- Ja bih rekao da je povlačenje njezina moralna, ali i politička odluka. Temeljena na dogovoru s predsjednicom njezine stranke, gospođom Pusić.

1Gdje je, prema vašm mišljenju, pogriješila Andrea Zlatar?

- Mislim da je odgovor na to pitanje u pismu ostavke ministrice predsjedniku Vlade, Zoranu Milanoviću.

Je li kartica stvarni razlog ostavke?

- Nije ona imala drugih grijeha. Mislim da je ovdje posrijedi i svojevrstan politički napad na Ministarstvo kulture.

U kakvim ste vi odnosima sa Zoranom Milanovićem i Vesnom Pusić?

- Držim da imam veliku podršku vrha SDP-a i HNS-a.

Što mislite da možete napraviti u samo nekoliko mjeseci mogućeg ministarskog mandata?

- Mogu nastaviti naš zajednički rad i sa suradnicima ostvariti niz važnih međunarodnih suradnji i projekata, investicija, projekata zaštite kulturne baštine te otvoriti nove sfere financiranja. Kad govorim o investicijama, ponajprije mislim na Ornitološki muzej u Metkoviću, zatim Arheološki muzej u Vučedolu, a krajem godine bit će otvorenje Muzeja Apoksiomena u Malom Lošinju. Naš Apoksiomen trenutno je u British Museumu jedna od glavnih zvijezda tekuće izložbe ‘Definiranje ljepote. Tijelo u antičkoj grčkoj umjetnosti’, zatim na ljeto putuje u Los Angeles na izložbu antičke bronce koju priređuje fondacija Getty, gdje će ostati do studenoga.

Imaju li svi aktualni rukovodeći kadrovi u kulturi vašu podršku?

- Ako budem imenovan ministrom, poručujem da nemam nikakvih osvetničkih namjera. Nisam ni s ministricom imao neslaganja oko kadrova.

Kakav je vaš stav prema intendantima većih HNK-ova Dubravki Vrgoč, Goranu Golovku i Oliveru Frljiću?

- Kolege su u izazovu kako voditi tri umjetničke skupine, Balet, Dramu i Operu, pod jednim krovom. A kolega Frljić ima još i Talijansku dramu. Nadam se da će intendanti svojim ravnateljima Baleta, Drame i Opere dati neku vrstu autonomije, da se iskažu u svojim umjetničkim vizijama. Sve iz razloga da bi se postigla izvrsnost.

Centralni, HNK Zagreb, ima iz prethodnih godina nagomilan dug koji je trenutno pet i pol milijuna kuna. Gdje je rješenje?

- Neće to sami rješavati, pomoći će im Grad Zagreb i Ministarstvo. Kolegica Vrgoč naslijedila je cifru koja je bila nekih osam milijuna kuna, koju je uspjela smanjiti na pet i pol. Riječ je o nenaplaćenim potraživanjima dobavljača HNK, zatim neplaćenim umjetničkim honorarima, a dio te svote zauzimaju i izgubljene sudske parnice. Imali smo sastanak sa Sandrom Švaljek i Vesnom Kusinom da vidimo kako ćemo pomoći našem kazalištu. Samo lanjski dug HNK bio je veći od dva milijuna kuna: od toga su dio sudske parnice, a dio dugovanje Grada Zagreba kazalištu. Taj dio Grad će podmiriti, a ostatak će im nadoknaditi Grad i Ministarstvo izvanrednom financijskom injekcijom, odnosno dug od pet i pol milijuna kuna smanjit ćemo im na otprilike tri milijuna kuna. Molili smo usto intendanticu da ne ulazi ni u kakve sudske troškove te da teži izvansudskim nagodbama u sporovima. Vjerujemo da će HNK Zagreb u 2016. poslovati stabilno.

Što je s programom za Splitsko ljeto, koje je sada, nakon dogovora s Gradom Splitom, u splitskoj ingerenciji?

- Goran Golovko, intendant u Splitu i ravnatelj Splitskog ljeta, ne odgovara više Ministarstvu za umjetnički koncept. Njegovo je da se, ako želi, javi na naš natječaj za financiranje.

Proračun kulture lani je pao na 793 milijuna kuna, odnosno za 34 milijuna kuna u odnosu na 2012. Ove godine on je iznosio 868 milijuna kuna, i to zahvaljujući korištenju fondova EU. Na pad državnog novca ponajviše se žale nakladnici. Potpora knjigama od zlatne 2002. i tadašnjih 30 milijuna kuna pala na 11,92 milijuna.

- Ja bih nakladnike podsjetio da je ministar Antun Vujić imao budžet veći od jedan posto tadašnjeg državnog proračuna, dok smo mi na 0,53 posto. Nadam se da ćemo proračun vratiti u razumne okvire tijekom 2016. Mislim da su daleko više od nakladnika zbog proračuna patili zaštita spomenika i investicije. Naša je koncepcija bila najviše zaštititi izvedbene umjetnosti, žive ljude i njihovu kreativnost.

Kad smo kod izvedbenih umjetnosti, u Udruzi koncertnih promotora Promo tvrde da ne možete biti ministar jer ste u ovoj godini 30 posto sredstava za glazbu, što je oko dva i pol milijuna kuna, dodijelili Muzičkom biennalu Zagreb, Ansamblu Cantus, Osorskim glazbenim večerima i Hrvatskoj glazbenoj mladeži. Dotični nalaze problematičnim što ste nekoć bili na čelu tih projekata i prigovaraju da ste i danas s njima ‘intenzivno povezani’.

- Bio sam ravnatelj Biennala, ravnatelj Osorskih večeri, predsjednik volonter Glazbene mladeži i danas sam samo počasni umjetnički voditelj Cantusa, a država je i davno prije financirala te adrese. Kolege se bore za suvremenu autorsku glazbu, zaboravljajući da su za Biennale i Osorske večeri napisane na tisuće hrvatskih autorskih skladbi. Kolege tvrde da nisu dobili ni kune za rock. Nije istina. Dobili su od države, s različitih natječajnih pozicija, milijun i 360 tisuća kuna upravo za taj izričaj. Sredstva im, dakako, nisam odredio ja, nego stručna Vijeća. Ministarstvo ima natječaje od ‘Međunarodne kulturne suradnje’, Zaklade ‘Kultura nova’, ‘Inovativnih umjetničkih i kulturnih praksi’, ‘Poduzetništva u kulturi’ do nabave informatičke opreme i investicija. Na sve te natječaje kolege se mogu javiti. Državni novac dobili su, uz ostale, Žedno uho koncerti d.o.o, zatim udruga Ri rock, pa Udruženje za razvoj kulture Močvara. Samo je Močvara putem raznih natječaja skupila oko pola milijuna kuna iz proračuna. Apeliram na kolege da shvate kako njihov rad ipak ulazi u sferu komercijalnog uspjeha, na kojem im čestitamo, posebice zbog toga što njime pridonose razvoju turizma. Ministarstvo kulture još je ministra Linića molilo da oporezivanje ulaznica za rock koncerte bude izjednačeno s oporezivanjem karata za koncerte ozbiljne glazbe. Odbio nas je. Možda je to danas korak u koji bismo trebali nanovo krenuti. Zajednički. Ako kolege, pak, inzistiraju na tome da sukob interesa leži u mojem umjetničkom, autorskom radu, ja bih molio povjerenstvo za sukob interesa da mi javno zabrani da skladam i izvodim svoja djela dok sam državni dužnosnik.

Što se događa sa Zakonom o muzejima, kojem povjesničari umjetnosti, uz ostale i Zvonko Maković, prigovaraju da afirmira marketingaše i PR-ovce, omogućujući im napredovanje po muzejskoj hijerarhiji, te da omogućava muzejima da budu i trgovačka društva?

- Prijedlog Zakona kaže da vrsni kolekcionar Davor Vugrinec sutra može registrirati muzej ili kao ustanovu ili kao trgovačko društvo. Zakon ne dozvoljava da se državni, županijski i gradski muzeji pretvaraju u trgovačka društva. Muzealci i povjesničari umjetnosti koji su tvrdili da ministrica ‘podvaljuje opasan zakon’ trebali bi znati da je susjedna Italija otvorila međunarodni natječaj za šefove svojih muzeja i objavila ga u The Economistu. Istodobno, tri pariška muzeja - Louvre, Musée d’Orsay i Pompidou - danas od države traže 15 do 20 posto manje sredstava nego prije pet godina. Porasla je, naime, njihova zarada, a sve zahvaljujući PR-ovcima i ‘marketingašima’ koji su umješni u tome da od muzeja učine mjesto različitih društvenih događanja. Od 230 muzeja u Hrvatskoj, samo njih 30-ak ima osobu specijaliziranu za marketing. Vremena se, dakle, mijenjaju, muzeji moraju biti mjesto druženja i veselja, a prijedlog Zakona ide uskoro u drugo čitanje.

Što je točan problem oko Hrvatskog povijesnog muzeja?

- Evaluatorima, među kojima su bili Žarka Vujić, Vladimir Geiger, Neven Budak, Stjepan Matković, Ivo Banac, Ivana Hobec, Davor Marijan, Zdenko Radelić i Milan Kruhek, nije se posve svidio koncept stalnog postava koje su gospođe iz Hrvatskog povijesnog muzeja predložile. Povijesni muzej, kojim je tada ravnala Ankica Pandžić, dobio je direktive za doradu, ali ih nije uvažio, pa je Ministarstvo imenovalo posebnu upravu projekta. Novi je tim, između ostalog, utvrdio da industrijska palača ima oskudan prostor. Zagrebački konzervatori dozvolili su intervenciju na zgradi, postavljanje golemog staklenog zida, čime je dobiveno dodatnih 600 četvornih metara. Također je odlučeno da ćemo depoe na razini zemlje zamijeniti polivalentnim dvoranama te prostorom povremenih izložbi. Htjeli smo i kafić i restoran te knjižaru i suvenirnicu. Točno je da se izgubilo 1000 četvornih metara za depoe, ali ja bih kolegice i kolege upozorio da gradimo muzej, ne depoe. Uostalom, otkupit ćemo kat obližnje podzemne garaže za depo. Povijesnom muzeju ostaje u vlasništvu i sadašnja palača, pa će sadašnji depoi, ne zaboravimo, dobrim dijelom biti ispražnjeni. Upravu projekta formirali smo po uzoru na Upravu projekta za revitalizaciju područja Vukovar - Ilok - Vučedol, koju je oformio ministar Biškupić i koji se pokazao kao dobar model upravljanja projektom. Moramo poslovati po zakonu, što znači da su navedene promjene usporile izvedbu projekta.

Uvijek su vas javno percipirali kao Josipovića čovjeka. U kakvim ste odnosima s bivšim predsjednikom države?

- Prijateljskim. Moglo bi se reći da je on i Šipušev čovjek. Poznajemo se od studentskih dana. Rano smo sklopili pakt da se nećemo zamarati s time tko je bolji kompozitor. Studirali smo kod istog profesora, bio je to divan čovjek, akademik Stanko Horvat. Na neki način nas je spajao. Surađivali smo još za vrijeme studija, radili u ondašnjoj Muzičkoj omladini, kasnije smo oboje bili vezani za Muzički biennale. Ništa nas ne priječi da nastavimo svoje prijateljstvo.