Još jedna turistička sezona od koje očekujemo da nam pomogne prebroditi krizu tek počinje. Hotelijeri kukaju da nije dobro jer je buking slab, Ministarstvo turizma najavljuje oštre kontrole iznajmljivača na crno da bi proračun dobio koju kunu više, a ministar Damir Bajs gleda brojke i sluša poruke iz branše koje, barem tako on tvrdi, glase: da nam je barem ova sezona poput prošle.
Kakav vam se čini početak sezone?
- Različit je od prošle godine, jer je tada u ovo vrijeme buking bio nizak i nitko nije znao što će se dogoditi. Ova godina je smirenija, buking je nešto bolji i turistički je sektor još spremniji.
Spot na CNN-u
Čujem da je buking jako slab i da rezervacija za kolovoz gotovo i nema, jer ljudi čekaju zadnji trenutak da odluče idu li na odmor i kamo.
- Ne, nije. Ako je vjerovati predstavnicima agencija hotelijera i campinga, booking je bolji. Bolji booking ne znači promjenu trenda last minute ponude. Tom trendu se mi moramo prilagoditi kao i naši konkurenti. Ne možemo mi prilagoditi goste sebi, nego se Hrvatska mora prilagoditi njima. Puno smo radili s turističkim operatorima. Pripremili smo se na last minute pa je naša kampanja ove godine mnogo kasnije krenula i puno dulje traje, tako da je potencijalni gosti vide u trenutku kad odlučuju o odmoru. Naše su kampanje sada u punom jeku na većini tržišta.
Znate li koliko je više turista stiglo u Hrvatsku zbog spota koji se vrti na CNN-u?
- Mnogo poslovnih ljudi gleda CNN i on sigurno pridonosi našoj promidžbi. Koliko, uvijek je pitanje.
Ovo se proljeće pojavila i ideja da će Japanci i Kinezi spasiti sezonu. Odakle ta ideja?
- Japanci i Kinezi neće spasiti ovu sezonu niti nekoliko sljedećih, ali su to tržišta koja rastu. Ove smo godine ukinuli vize za kineske državljane koji dolaze organizirano, a imaju schengensku vizu. Bili smo na predstavljanju Hrvatske u Kini. Da bismo smanjili troškove, išli smo sa Slovencima i platili po pola. Već smo dobili ponude njihovih turističkih agencija za ovu sezonu. Kina je četvrta u svijetu po turističkoj potrošnji. Tko danas nije u Kini i ne ulaže u Kinu, neka se za koju godinu ne pita što je radio.
Japanci su do prije koju godinu u statistici bili u kategoriji 'ostali'. Lani smo imali najbolju godinu što se tiče japanskih turista, bilo ih je oko 160 tisuća i dobili su svoju rubriku. Uz to, lani su Japanci manje putovali nego inače.
‘Tako lepa, a tako blizu’
Tko je odgovoran za ovu kampanju u Srbiji? Slogan 'Tako lepa, a tako blizu' Srbi su odmah preveli u 'Tako lepa, a tako skupa'.
- Reklamne kampanje radi agencija, mislim da je ovu radio McCan Ericsson…
Ali Ministarstvo turizma je odobrava...
- Smatramo da reklamni stručnjaci znaju što rade. Hrvatska turistička zajednica provodi natječaj, mi damo smjernice i osiguramo novac, a oni odaberu neku od agencija.
Smisao cijele kampanje je da se potencira blizina Hrvatske, i to je kampanja za bliska tržišta - Austriju, Italiju, ne samo za Srbiju.
Srpski turisti, posebno mlađi, ne žele k nama jer ne žele da ih netko mrko gleda zbog registarskih tablica i naglaska. Na granici ih naši policajci i carinici isljednički ispituju koliko imaju novca, kome idu, zašto idu i tako dalje. Na istočnoj granici nismo gostoljubivi. Znate li za taj problem i što ćete učiniti?
- Hrvatska je ove godine prvi put kao turističko tržište nastupila u Beogradu. Nisam išao sam, bilo je više od stotinu turističkih djelatnika jer su procijenili da je Srbija perspektivno tržište. Jasno mi je da su takav doček i strahovi jedan od problema. Zato sam i išao kao hrvatski ministar turizma uvjeriti ih da nema razloga za bojazni.
Nijemac je Nijemac
No, to ste govorili na krivoj adresi. Jeste li to isto rekli na sjednici Vlade gdje vam sjedi kolega ministar Šuker, u čijoj je nadležnosti carina, i kolega ministar Karamarko, u čijoj je nadležnosti policija?
- Kad je riječ o srpskim turistima, prošla je godina bila godina ispita za sve nas. Bilo je incidenata, no odmah smo reagirali na svaku primjedbu. Upravo radi mogućih problema sa mnom je u Beogradu bio i predstavnik Ravnateljstva policije, da čuje primjedbe i da se to odmah riješi. Znamo da jedan incident može uništiti naš imidž. Na nama je da budemo svjesni kako je svaki gost dobrodošao.
Naravno, kada već pričamo toliko o Srbiji, iako je ona za nas malo tržište, recimo i da smo imali porast srpskih turista prošle godine. Naši napori i daleko najveća sredstva usmjerena su prema tržištima kao što su Njemačka, Slovenija ili Poljska, ali svaki gost je dobrodošao gost za koji se moramo izboriti.
Znate li da su hotelske kuće koje imaju luksuzne hotele u svom sastavu u velikim problemima i da traže kupce za svoje hotele? Mnogi su dužni Hypo banci i više ne mogu vraćati kredite. Što ćete učiniti kad Hypo postane vlasnik najvećeg dijela hrvatskog turističkog portfelja?
- Ništa. Niti želim, niti mogu određivati tko će biti privatni vlasnik, recimo hotelskih kuća, pa radi li se o Hypo banci ili nekom trećem. Što se tiče poslovanja, pogledajte aktualne podatke s burze koji proturječe vašoj tvrdnji.
Zašto bi se onda mnogi hotelijeri željeli izvući iz tog posla, ali nemaju kupaca?
- U ovom trenutku znam da su prodani neki vlasnički udjeli u našim hotelima. Tko je htio prodati hotel ili turističko zemljište, taj je to i napravio. Očito kupaca ima, a neki od tih poslova su i završeni. Prodaje su bile zbog vlasničkih problema u njihovoj temeljnoj djelatnosti, koja najčešće nije vezana uz turizam, a ne zbog samog hotela. I koliko znam, našli su kupca. Dakle, nije problem naći kupca.
Hrvatskim je hotelima lani prihod po sobi pao oko 3,8 posto, a španjolskim je hotelima pao 20 posto. Na ljestvici konkurentnosti turističke su se tvrtke popele, što znači da su napredovale. Naravno, to je prosjek sektora, neki su bili uspješniji, neki su imali gubitke. Imamo dvostruko više hotela s pet zvjezdica nego prije pet godina. Većina ih je u sklopu velikih grupacija i njihovi su rezultati poslovanja relativno dobri.
Naravno, statistika je varljiva stvar, zbroj dobrih i loših, ali ako netko ima bitno lošije rezultate od kolega, ne čudi me razmišljanje o prodaji.
Kongresni turizam, koji produljava sezonu, gotovo je zamro. Naravno, recesija je pa tvrtke organiziraju manje skupova. Imate li ideju kako vratiti kongresni turizam?
- Točno je da su zbog recesije tvrtke prestale organizirati kongrese. No, za jesen već imamo drukčije najave, vraćaju se i strane i domaće kompanije.
Kongresni turizam nije sada značajan koliko bi mogao biti. Nedostaje nam i kongresnih potencijala. Prije dvije godine ponudili smo novac za projektnu dokumentaciju za gradnju kongresnog centra. Javili su se Opatija, Split i Dubrovnik. Svaki je grad dobio po pola milijuna kuna, počeli su raditi, ali ništa nije riješeno.
Što rade dvije godine?
- Vjerojatno je problem lokacija…
Nisu u prostorne planove ucrtali kongresni centar koji bi im produljio sezonu?
- Rekao bih da su u tome najveći problemi. To ne ide onako brzo kako sam se nadao pa ćemo od njih tražiti novac natrag jer nije potrošen namjenski.
Očito sve u Hrvatskoj ide presporo. Zašto još, recimo, nije napravljena kategorizacija restorana?
- Mislite zadnjih 20 godina nije napravljeno, ali će biti. Napravit će se u dogovoru i partnerstvu koji imamo s Cehom ugostitelja i sa strukovnom udrugom kuhara. Da bi se to realiziralo, rečeno mi je da je problem u Zakonu koji to nije dopuštao, pa sam predložio promjenu Zakona i sada je i to učinjeno. Novim Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti može se provesti kategorizacija restorana.
Radna grupa Ministarstva, ugostitelji i kuhari već rade na tome, nije se čekao kraj saborske procedure, a predloženi pravilnik će se primjenjivati od 2011. godine.
Lifestyle turizam
Ali, zašto to traje godinu dana?
- Zato što smo tako dogovorili s partnerima, jer su se i sami ugostitelji odlučili za takvu pripremu.
Zadali smo si rokove i tako radimo. I sami ugostitelji su zaključili da takva akcija zahtijeva pripremu. Kategorizacija nam je važna jer potenciramo gastronomiju i enologiju kao prednosti Hrvatske.
Svojedobno ste dobili prijedlog da se osnuje svojevrsna hrvatska izvozna vinska agencija. Vinari bi na svojim sajmovima po svijetu promovirali hrvatski turizam, a Ministarstvo turizma bi njima pomoglo da se promoviraju na turističkim sajmovima. Čula sam da ste se složili s prijedlogom, ali opet ništa nije učinjeno.
- Promoviramo Hrvatsku i preko lifestyle turizma, s naglaskom na ekologiju. Na svim većim sajmovima vino je bilo temelj naše prezentacije, a uz to imamo posebnu kampanju koja se zasniva na hrani i piću, a provodi se u specijaliziranim časopisima. No, promoviranje vina u inozemstvu radi njihove prodaje u inozemstvu nije naš posao. Naša promocija vina im sigurno neće odmoći. Upoznati ste s time kako je tek nedavno dokumentarni film pod imenom “WOW Croatia” osvojio prestižnu nagradu Emmy. U filmu je naglasak stavljen na kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu, ali i na hrvatsku bogatu eno i gastronomsku ponudu. Kada sam novinarki i producentici filma, gđi Colburn čestitao na uspjehu, istaknula je da je osvojena nagrada zapravo uspjeh naše zemlje. Lijepo od nje, zar ne? Želio bih i dodati kako će se naša suradnja nastaviti te kako gđa Colburn već sada planira snimanje još jednog filma o ljepotama Hrvatske.
Ali, ako se hrvatska vina probiju na vanjsko tržište, odmah postaju i svojevrsni turistički letak.
- Promocija Hrvatske kroz gastronomiju i enologiju se provodi. Za izvoz je izrijekom zaduženo Ministarstvo gospodarstva.
Zašto nemamo više turističkih brandova poput Dubrovnika?
- Imamo mi brandova koji su poznati. Ne samo Dubrovnik, nego Opatija i Brijuni i mnogi drugi. Imamo one koji nastaju kao Zadar ili Split ili one koji tek počinju.
Brandiranje turističkih destinacija nije jednostavan posao, jer treba imati sadržaje koji odgovaraju brandu koji se uvodi. Za to su zadužene turističke zajednice. Mi smo zaduženi za brandiranje Hrvatske kao cjeline. Kao cjelina idemo ka lifestyle turizmu s eko predznakom. Ne mogu ja kao ministar odlučivati tko će biti brandiran i kako, o tome mora odlučiti lokalno stanovništvo.
Guranje do Sabora
Tko će onda odlučiti o Brijunima koji bi mogli biti vrhunska turistička destinacija?
- Postoji projekt Brijuni rivijera koji se već jako dugo vodi, mislim da su prošli četiri Vlade. Pokazalo se da to nije tako jednostavno provesti čim su potrošili već desetak godina.
Koliko je do sada Hrvatska potrošila novca na razne strategije razvoja turizma? Koliko uopće imamo tih strategija? Imamo li i sada neku?
- Dobro pitanje. U dvadesetak godina nismo donijeli niti jednu strategiju. Neki pokušaji su rađeni, ali Hrvatski sabor nikada nije studije pretvorio u strategiju. Koliko je novca potrošeno, ne znam. Zatekao sam ovdje dvije strategije koje nisu nikad dospjele pred Sabor pa nisu niti usvojene. Rečeno mi je da nisu dovoljno kvalitetne. Tako nikad nismo dobili pravu strategiju hrvatskog turizma.
Jeste li vi onda naručili neku koja bi bila kvalitetna i napokon usvojena?
- Želimo napraviti strategiju koja će konačno 'dogurati' do Sabora.
Koji ste si rok zacrtali?
- Takve se stvari obično rade godinu i pol do dvije. Bit će to dokument koji će odrediti narednih 10 do 15 godina hrvatskog turizma pa se mora napraviti ozbiljno.
Tko će je raditi?
- Onaj tko pobijedi na natječaju.
Znači, još niti natječaj nije raspisan? A već ste u trećoj godini svog mandata…
- Očito je da su drugi završili ukupnost svog mandata, a da to nisu riješili, ali naravno da je bitno da dobijemo kvalitetnu strategiju.
Kako s Nikom Bulićem
Tko upravlja hrvatskim turizmom: vi ili Niko Bulić, predsjednik Hrvatske turističke zajednice?
- To me već dugo nitko nije pitao. Međutim, ja sam predsjednik Hrvatske turističke zajednice i ministar turizma. Kao i drugdje, Vlada je odgovorna za ukupnost vođenja turizma. Ministarstvo provodi politiku Vlade, a državne agencije operativno ju provode.
Znači, vi odlučujete i određujete, a Niko Bulić i HTZ provode?
- U novom Zakonu HTZ je jasno definiran kao jedan vid državne agencije. A odgovornost je očito ponajviše na Ministarstvu i meni kao ministru.
Bili ste na sastanku koalicije s premijerkom. O čemu se razgovaralo?
- O referendumu i rebalansu proračuna.
Kakav je vaš stav o referendumu?
- Stav moje stranke i moj osobno je da se referendum mora provesti ako je zahtjev potpisao dovoljan broj građana, kako to propisuje zakon. Pitanje je drugo: hoće li referendum trajno riješiti problem? Neće. Vlada, poslodavci i sindikati moraju ga riješiti za stolom i dogovoriti što je najbolje za građane. Nije pitanje samo Zakon o radu. Hrvatska je očito u teškoj ekonomskoj situaciji. Postoji Program gospodarskog oporavka u kojem su mnoge stvari naznačene, ali nisu razrađene. Moramo razgovarati o reformi u mirovinskom sustavu, smanjiti troškove države, povećati konkurentnost gospodarstva… O svemu tome moraju razgovarati i sindikati.
Jesu li u pravu oni koji traže temeljiti rebalans proračuna ili Vlada koja najavljuje samo sitne promjene?
- Jačina reza ovisi o mogućnostima. Moramo pokriti prihodovnu stranu i istodobno ispuniti prava koja su zajamčena zakonom.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....