TJEDAN U 10 PITANJA

AUTOR 'SRPSKO-HRVATSKOG OBJASNIDBENOG RJEČNIKA' 'On svakako razlikuje popova muda od fratrovih jajaca!'

'Građa za rječnik postupno se skupljala na rubu mojih čitanja srpskih tiskovina i književnih djela'
Zapresic, 061115.Josipa Racica 31.Profesor Marko Samardzija.Foto: Davor Pongracic / CROPIX
 Davor Pongracic / CROPIX

1. Profesore, kako ste se odlučili napisati ‘Srpsko - hrvatski objasnidbeni rječnik’?

- Nekakve posebne odluke zapravo nije bilo. Građa za rječnik postupno se skupljala na rubu mojih čitanja srpskih tiskovina i književnih djela, što seže još u osamdesete godine prošloga stoljeća. Nastanak su poticali i tzv. razlikovni rječnici iz devedesetih u kojima je moguće pronaći kojekakvih ‘bisera’ i diletantskih tumačenja zbog kojih su nam inozemne kolegice i kolege prigovarali kao da su posrijedi plodovi ozbiljne jezikoslovne kroatistike. Konačno, kad sam prije nekih pet ili šest godina pravio bilancu svojih započetih a nedovršenih poslova, među onima koje sam odlučio dovršiti našao se i ovaj rječnik.

2. Zašto baš sada, nakon što je iza nas ostao novohrvatski val novotvorbenica s početka devedesetih?

- Zašto ‘baš sada’ pitanje je na koje bi mogao odgovoriti izdavač. Ali, val koji spominjete možda je prošao, premda ćemo na smirene, uljuđene i stručno argumentirane razgovore o hrvatskome i naravi njegovih odnosa sa srpskim jezikom, sva je prilika, morati još počekati. Kažem to imajući na umu sve ono ružno što se u vezi s rječnikom i njegovim autorom na društvenim mrežama pojavilo u samo tri protekla dana, a sve uglavnom bez veze s koncepcijom i sadržajem djela u koje mnogi ‘suci’ nisu ni zavirili. Čini se kao da neki zaborave na činjenice prije negoli se ‘dohvate’ društvenih mreža.

3. Komu je namijenjen rječnik, kojem naraštaju?

- Namijenjen je svima koji su za takvim djelom osjećali potrebu, a napose pripadnicama i pripadnicima onih naraštaja koji zbog ‘milosti kasnog rođenja’ nisu odrastali u jugoslavenskome prostoru, a nisu ni školovani po nastavnim programima sa zajedničkim ‘jezgrenim osnovama’.

4. Koliko je rječnik koristan onima koji su učili hrvatsko-srpski i obratno?

- Kako su po naravi stvari učili ili srpski ili hrvatski, rječnik im može korisno poslužiti da makar i sa zakašnjenjem osvijeste komu zapravo pripada bar dio onoga što su učili kao ‘naše’.

5. Jeste li se pri pisanju služili kojim sličnim srpskim rječnikom ako on postoji?

- Koliko mi je poznato, u srpskoj filologiji postoji jedno takvo djelo: Hrvatsko-srpski rječnik inačica - Srpsko-hrvatski rečnik varijanti Jovana Ćirilova, prošle godine preminuloga uglednog srpskog teatrologa koji se godinama na zanimljiv način bavio i filološkim pitanjima. Naravno da sam se služio tim djelom kao i drugom relevantnom serbističkom literaturom.

6. Koje lekseme ste obradili, a koje niste?

- Težište je na leksemima na koje sam nailazio u recentnome srpskom novinstvu, dotično u nekoliko uglednih tjednika i dvama dnevnicima, potom u suvremenoj srpskoj pripovjednoj prozi, kao i u drugim izvorima dostupnima na internetu. Nastojao sam zaobići leksičku egzotiku, premda to iz različitih razloga često nije bilo moguće.

7. Pitam se zašto ne bismo posudili i poneku srpsku riječ kad već stoljećima rentamo one preuzete iz turskoga, mađarskoga, njemačkoga, talijanskoga ili engleskoga?

- A tko kaže da u hrvatskome nema posuđenica iz srpskoga? Naravno da ih ima, doduše manje negoli žele jedni, a (pre)više negoli mogu podnijeti drugi. Neću navesti ni jedan primjer kako ne bih dao ‘štofa’ onima s viškom adrenalina, a manjkom znanja. Tih bi posuđenica vjerojatno bilo više da nije bilo višedesetljetnoga politikom podupiranog kontinuiranog unifikacijskog nasilja.

8. Kako vam se svidjela polemika oko rječnika preko ‘popovih muda’ koja postaju ‘fratrova jajca’?

- Što se stručnog merituma te polemike tiče, upućujem na iznimno vrijedno djelo Ivana Šugara ‘Hrvatski biljni imenoslov’. Što se pak tiče brzine kojom se neki hvataju za tuđa (popova ili fratrova) muda ili jaj(c)a, bio bih slobodan podsjetiti na stihove Duška Radovića, poznatoga srpskog pjesnika, aforističara i urednika koji, po sjećanju, glase: ‘Kad se ujutro probudite i ne znate šta vam je, stavite ruku među noge i potražite ga gde vam je. Pa kad ga ne nađete - to vam je’.

9. Kako tumačite to veliko zanimanje koje je izazvao rječnik?

- Stanjem svijesti kod dijela pripadnika hrvatske jezične zajednice koji, neovisno o stupnju upućenosti, raspravljanje o hrvatskome smatraju svojom rodoljubnom obvezom.

10. Jeste li zadovoljni kako ste usuglasili (uskladili) besprizorne (zapuštene) i bukvalne (doslovne) crkotine (strvine) iz obaju jezika?

- Zadovoljan sam iako već sada vidim da bi se ponešto moglo i drugačije, preciznije i bolje riješiti. Bude li drugoga izdanja, nastojat ću razmotriti sve obrazložene primjedbe.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 06:30