CIJELA ISTINA > SAMO ZA NEDJELJNI

Ante Samodol, predsjednik HANFE na odlasku: Da sam radio sve što je trebalo, skalpirali bi me

ZAGREB - Šest godina je bio simbol straha na hrvatskom tržištu kapitala. Od potpunog kaosa napravio je sustav s kojim hrvatsko tržište može ući u Europsku uniju. Barem onaj dio koji je preživio, i to je ujedno najveća zamjerka koju Hanfi upućuju sve malobrojniji preživjeli sudionici: Samodol je uspio, ali tržišta nema.

Djelomično točno, ali bilo bi nefer Samodolu ne priznati zasluge. To što se one temelje na njegovoj tvrdoglavosti i eksplozivnom karakteru (znanje se podrazumijeva), samo je jamac nekom budućem uspjehu.

Što dalje od Hanfe i što dalje od Slavka Linića, bliskog po temperamentu, ali dovoljno netrpeljivog da Samodolu nikada ne bi povjerio ulogu šefa hrvatskih regulatora financijskih tržišta. Samo da pronađe nekog slično tvrdoglavog.

* Na čemu je točno puklo između Hanfe i HNB-a kada govorimo o Credo banci?

- Kod nas se uvijek sve svede na priču o osobnim taštnama, a to je posve pogrešno. Ne vjerujem u to. Ali ako smo još 2009. potpisali zajednički memorandum o upravljanju krizom, a uz to imamo i zajednički odbor za suradnju Hanfe i HNB-a nije bilko nikakvog razloga da se u skladu s time ne ponašamo i 22. studenoga ove godine. To je prvo. A drugo, kada smo saznali za problem iz novina, sami smo tražili sastanak da nas se izvijesti što se događa jer smo bili pod pritiskom naših subjekata nadzora gdje se pod upitnikom našlo 140 milijuna kuna.

Žao mi je što se u cijelu priču upetljao taj prokleti “ljudski faktor” i što je viceguverner HNB-a Davor Holjevac cijelu priču shvatio previše osobno, dok je istovremeno regulatorno problematici prišao olako. Time nas je doveo u nemoguću regulatornu situaciju koju nismo ničim zaslužili. Da smo samo sat-dva prije donošenja odluke o blokadi Credo banke sjeli i razmotrili što se događa i što se sve može, mora, smije ili ne smije, danas bi bilo lakše.

* Što se točno dogodilo?

- Rano je o tome sada govoriti. To istražuju druga tijela.U svakom slučaju nije bilo u redu da se jednima pogoduje, dok se druge stavljaju u “redovnu” situaciju. Službena verzija još ne postoji.

* Koliku ulogu u svemu ima i činjenica da ste i vi i Željko Rohatinski danas za završetku mandata? Je li netko u tom svjetlu bio spremniji za ustupke

- Vidjet će se na kraju tko je s kime i kako sve dogovarao. Nama je stalo da se to razriješi zato da više nikome nikada ne padne na pamet donijeti takvu odluku i tako postupiti. Tu mislimna odluku o prisilnoj likvidaciji i na odluku o isplati. Vjerujte nijedna se više neće ponoviti na taj način.

* Ina sutra kreće u prodaju. Koga se štitilo blokadom? Zašto ne bi Mađari u odmah kupili dio paketa koji im nedostaje?

- Nismo nikada namjeravali oduzeti Mađarima ono što imaju, niti smo se na bilo koji način htjeli baviti prodajom Ine. Blokirali smo dionicu zbog povrede Zakon a o tržištu kapitala. Donijeli smo dvije kaznene prijave zbog manipulacije i zbog korištenja povlaštenih informacija. Sada se pokazuje se da niti oni koji su sklapali ugovore prije osam godina, niti oni koji su ih zaključivali prije dvije nisu znali što rade. A da su Mol ili Ina ispunili naše zahtjeve proljetos, mi nebismo ni blokirali dionicui.

* Što se sada dogodilo?

- Ne znam što se dogodilo njima u Ini, ali tijekom posljednjih mjesec dana ispunjeno je sve što smo tražili. Sada je sa formalne strane, s točke Zakona o tržištu kapitala, Ina najbolji i najtransparentniji izdavač dionica u Hrvatskoj. Ali dogode li se opet propusti u poštovanju tržišnih pravila, regulator će im opet zaustaviti trgovanje dionicom. Pogrešno je zaključivati da smo blokirali Inu kako bismo spašavali nečije vlasništvo.

* Možemo li reći da su kupujući dionice proljetos mirovinski fondovi nastupali kartelno?

- Ne. Kada bismo to usporedili s Podravkom i mirovinskim fondovima gdje smo zaista svašta mogli dokazati i gdje su fondovi prešla 25 posto vlasništva, u Ininom slučaju nije bilo ni traga takvoj akciji. Fondovi nisu nastupali po dogovoru. Nisu međusobno trgovali, nisu zajedničkom akcijom utjecali na cijenu. To je bila žestoka tržišna utakmica. Nadmetali su se na burzi.

...

ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU NEDJELJNOG JUTARNJEG

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 15:12