Anka Mrak-Taritaš: Jedini način da pokrenemo građevinski sektor je da promijenimo zakone i regulative. To možemo i moramo učiniti sada

Da Radimira Čačića sud u Mađarskoj nije osudio na zatvorsku kaznu, Anka Mrak-Taritaš možda nikada ne bi postala ministrica graditeljstva, iako je to mjesto, potvrdili su nam mnogi upućeni stručnjaci i njezini kolege, odavno zaslužila. Naravno da ministar ne mora nužno biti stručnjak za svoj resor, ali nekako je ipak to prirodno. Ivan Vrdoljak, bivši ministar graditeljstva, sada ministar gospodarstva, u građevinu, urbanizam, a pogotovo u prostorne planove nije se baš razumio. Za to je uvijek imao svoju desnu ruku i međunarodno poznatu stručnjakinju Anku, diplomiranu inženjerku arhitekture koja je u svojoj, 28 godina dugoj, karijeri prošla valjda sve što se u tom sektoru može proći. Navest ćemo samo da je bila u Radnoj skupini za pripremu pregovora o izmjenama dvostranih međunarodnih ugovora koje je Hrvatska sklopila s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom, da se specijalizirala u Finskoj i Njemačkoj, vezano uz odobrenja za građenje i zakonodavne okvire te kako je više od 20 godina bila na raznim funkcijama u Ministarstvu graditeljstva i Gradu Zagrebu.

Potpuno nepoznata osoba

Čestitam vam na tome što ste postali ministrica. Zapravo, nisam siguran. Trebam li čestitati?

- Hvala (smijeh). Zašto ne?

Pa ne znam, vi ste vrhunska, međunarodno priznata stručnjakinja u sektoru urbanizma. Jeste li htjeli postati ministrica? Jedan vaš kolega rekao je da je bilo i vrijeme, s obzirom na vaše znanje.

- Ha, ha. Da, znam. Znate što, ja se cijeli radni vijek bavim prostornim planiranjem. Nije mi problem niti izdavanje dozvola i sve ostalo, ali pozicija ministrice nešto je novo. To su nova zaduženja. To je nešto s čim se treba uhvatiti u koštac i boriti se. Raditi korektno i pošteno svoj posao.

Da, ali sada morate postati i političarka...

- U potpunosti sam toga svjesna. Kada sam bila pročelnica u Zavodu za prostorno uređenje Grada Zagreba, to je bilo mjesto koje je išlo iz kvote HNS-a. Došla sam kao potpuno nepoznata osoba. Znate, kada dođete studirati arhitekturu i kada dođete na predmet prostornog planiranja, već na prvom satu vam kažu da je prostorno planiranje usko vezano uz politiku. Tako je u svim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj.

Kod nas je sve vezano uz politiku.

- Da, ali to prostorno uređenje je posebno vezano, jer vi time određujete u kojem se smjeru politika odvija. Vi iz prostornih planova čitate koje političko opredjeljenje držite, u kojem se smjeru država razvija.

Sada ste drugi ministar u Vladi koji nije niti u jednoj stranci. Namjeravate li sada ući u neku?

- O tom nisam razmišljala.

Konsolidirala sam se

Je li vas itko dosad, a posebno u ovih deset dana otkad ste ministrica, nagovarao da uđete u neku stranku? Primjerice, vaš bivši šef i HNS-ovac Ivan Vrdoljak?

- Ne. Od HNS-a nije bilo nikakvog uvjetovanja niti pritisaka. Niti ministar Vrdoljak me na to nije nagovarao. No, moje političko opredjeljenje je HNS. U tome nema dvojbe, i to ne tajim. Cijenilo se ono što jesam i što radim. Ali evo jedne zgodne priče koja najbolje opisuje kako ljudi razmišljaju. Kažem ja svojoj majci: “Čuj mama, ja ću biti zamjenica ministra”. A ona meni kaže: “Ti si se učlanila u HNS”. Ja kažem “mama, nisam”. A ona će: “Nemoj meni pričati.” Eto, tako to ljudi povezuju. Uglavnom, bila sam tri dana sva zbunjena i isprepadana. Znate kako se sve brzo odvijalo.

Hoćete li se u budućnosti učlaniti u HNS?

- Čujte, to zaista ne znam. Ne mogu reći ni da ni ne. Čovjek nikad ne zna što mu budućnost donosi. Nisam namjeravala biti niti ministrica pa sam to postala.

I jeste li zasad zadovoljni?

- Pa, zadovoljna sam. Iskreno, tri dana bila sam sva zbunjena. Sve se to brzo dogodilo. Ali evo, sada sam se konsolidirala.

Koliki su računi za grijanje u ovoj zgradi? (Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja nalazi se u staroj zgradi iz 19. stoljeća, u Ulici Republike Austrije 20).

- Ne znam. Zaista ne znam, ali mogu saznati...

Nije potrebno. No, mislim da znate na što ciljam. Ministarstvo je krenulo u veliku kampanju energetske obnove zgrada, prvo državnih i javnih, a vi ste u staroj neizoliranoj zgradi. Zar ne biste vi trebali biti prvi u tome, kao uzor drugima?

- Da, ali ova zgrada je pod zaštitom kao spomenik kulture.

Pa postoji danas tehnologija kojom se i spomenici kulture mogu obnoviti.

- Da, ali to će ući kasnije u program s novim tehnologijama. Za to treba više posla. Prvo ćemo probati s onim zgradama koje su manje zahtjevne.

Intervju u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Nedjeljnog Jutarnjeg