‘Ovo je udar na liberalnu demokraciju’

Le Monde je napisao “to je naš 11. rujna”, europski politički vrh okupio se u nedjelju u Parizu. Terorističke prijetnje ponovno tresu Europu i svijet, a Bernard Cazeneuve, francuski ministar unutarnjih poslova, poziva svoje europske kolege i američke saveznike na hitni dogovor oko novih mjera u koordinaciji borbe protiv terorizma. Generalni direktor MI5 Andrew Parker kaže da se pripremaju veliki napadi na Zapad, Donald Tusk najavljuje summit EU na temu borbe protiv terorizma.

Nedjeljni Jutarnji zamolio je hrvatskog veleposlanika u Parizu dr. Ivu Goldsteina za analizu svega što se posljednjih dana zbiva u Francuskoj. ”Važna je politička poruka koja se ovih dana odašilje iz Pariza. Liberalne su demokracije u ratu protiv fundamentalizma i fanatizma koji se vodi u Iraku, Siriji, Nigeriji, Libiji, Maliju. A i Hrvatska je dio te koalicije.”

Prije svega, što se sve to događa u Parizu, kako se mogla dogoditi tako nagla eskalacija terora?

- Ovo jest eskalacija, ali nije prvi teroristički čin. Mohamed Merah je u Toulouseu i Montaubanu 2012. ubio sedam osoba, od toga troje djece. Prethodno je u pismu bratu zaželio da se ‘Allah osveti nevjernicima’ te je predvidio da će i njemu ‘biti jasno rečeno što mu je činiti’. Francuz Mehdi Nemmouche 2014. ubio je troje ljudi u Židovskom muzeju u Bruxellesu. Pariz i Francuska već mjesecima žive s činjenicom da postoji teroristička prijetnja i navikli smo pod Eiffelovim tornjem, na Champs-Élysées, pred Louvreom ili pred Galeries Lafayette vidjeti policijske ophodnje s dugim cijevima. Po izjavama najviših francuskih dužnosnika, u posljednje je vrijeme spriječeno više terorističkih napada. Prije tri tjedna, uoči Božića, dogodila su se u tri dana tri teroristička napada, srećom bez smrtno stradalih. Između ostalih je u Dijonu vozač automobila, odjeven u tradicionalnu orijentalnu halju, pokosio 13 pješaka u centru grada vičući ‘Allahu Akbar’ te da to čini ‘za palestinsku djecu’.

Foto: AFP

Koliko su policija i sve ostale službe imale informacije o ćelijama koje sada siju teror po Francuskoj?

- U jesen 2012. uhićeno je u predgrađu Pariza, u mjestu Torcy, u Cannesu i u Strasbourgu 12 ljudi, članova terorističke grupe nazvane Cannes-Torcy. Vođa grupe je prilikom uhićenja u Strasbourgu otvorio vatru na policiju i bio ubijen. Kod uhićenika je pronađeno oružje i materijal za pravljenje bombi. Tijekom 2013. i 2014. uhićeno je još dvadesetak osoba. Bombe koje su neki od njih pokušavali napraviti istoga su tipa kao i bombe korištene u terorističkim napadima 1995. u Parizu i drugdje u Francuskoj, kad je osmero ljudi ubijeno, a više desetaka ranjeno. Uhićenici su priznali da se atentati planiraju, ali nisu priznali koji su im ciljevi, ili ih nisu ni znali. Kod njih su pronađeni popisi članova nekih židovskih organizacija, poput društva židovskih odvjetnika i studenata.

Opasni mladi radikali

Iz čega proizlazi takva radikalizacija?

- Posljednjih godina, nakon intenzifikacije ratnih operacija u Iraku, Siriji i Maliju, nakon Merahova zločina, francuska i svjetska javnost suočavaju se s novim valom islamskog ekstremizma i terorizmom poteklim iz tog miljea. Francuska muslimanska zajednica je poslije ruske najbrojnija u Europi. Procjenjuje se na 5 do 6 milijuna članova, odnosno 9 posto stanovništva. Ima dugu povijest, pridonijela je značajno razvoju zemlje, deseci tisuća muslimana hrabro su se borili i ginuli za Francusku u ratovima proteklih desetljeća. Mnogo je francuskih muslimana javnih radnika, liječnika, sportaša, Zidane, Benzema itd. Na tisuće je muslimanskih trgovina i restorana. Islam je na mnoge načine integriran u francusku kulturu i svakodnevni život, pa je kus-kus jedno od najomiljenijih francuskih jela. S druge strane, dio zajednice je marginaliziran, iako se radi o drugoj, čak i trećoj i četvrtoj generaciji doseljenika, iznadprosječno su nezaposleni i ispodprosječno obrazovani, često suočeni s niskim standardom ili čak siromaštvom. Po nekim statistikama, između 50 i 80 posto zatvorenika u francuskim zatvorima su muslimani.

Foto: AFP

Kako se prema muslimanima odnosi radikalna francuska desnica?

- Često ih napada i prokazuje, svakodnevni su ispadi nesnošljivosti, ima verbalnih prijetnji, grafita, napadaju se džamije te ih smatraju ‘stranim tijelom(. Stoga muslimani sebi postavljaju različita pitanja i nalaze vrlo različite odgovore. Rascijepljeni su između tradicije i modernosti, između lojalnosti svojoj domovini i njezinim međunarodnim obvezama s jedne i solidarnosti s islamskim svijetom s druge strane.

Kako se ponašaju imami u Francuskoj?

- Velik broj francuskih imama želi promicati ‘islam građanske Francuske, islam koji promovira kohabitaciju’, koji želi većinsko stanovništvo osloboditi ‘straha i neznanja’ u odnosu na muslimansku zajednicu. Oni ističu kako su, kao francuski muslimani, već umorni od dokazivanja većinskom stanovništvu da islamski ekstremisti ne mogu govoriti u ime islama. Umjerenjaci žele da sami muslimani, ali i većinsko stanovništvo, ‘otkriju prave vrijednosti islama’, te naglašavaju kako jedna ‘vrlo mala manjina čini golemu štetu islamu u Francuskoj’. S druge strane, salafističke grupe promiču vrijednosti radikalnog islama i indoktriniraju mlađe generacije. Sve to pridonosi da manjem broju njih islam, pa čak i u najradikalnijim varijantama, postaje idealno sklonište. Paradoksalno je da su neki mladi francuski muslimani radikalniji od svojih očeva i djedova.