Državni mastodont i monopolist u opskrbi građana i gospodarstva električnom energijom, Hrvatska elektroprivreda (HEP), koja je godinama u financijskim problemima, kreće u još jedan proces restrukturiranja.
Plan tog restrukturiranja trenutno je, čini se, najveća državna tajna jer nam ga u HEP-u unatoč višednevnim pokušajima nisu mogli dati dok se “ne dogovore sa sindikatima”. Nije ih teško razumjeti. HEP, naime, namjerava u idućem razdoblju otpustiti čak 3500 zaposlenih, a zaposliti 500 novih.
Potrebna znanja
Stara je to priča o transferu znanja, jer su mnogi u HEP-u trenutno nepotrebni, a onih stručnih kadrova koji bi možda spasili kompaniju, trenutno nema. No priča je to i o hiperprodukciji menadžera u tom ogromnom sustavu.
Kako inače objasniti da HEP u iduće četiri godine namjerava otpustiti čak 300 šefova i bez njih najnormalnije funkcionirati?
Tko je odgovoran za njihovo zapošljavanje?
Što su ti ljudi zapravo radili i koliko je još onih poput HDZ-ovog Rade Buljubašića sakriveno u nepreglednim platnim listama HEP-a?
Među 3500 radnika i menadžera koji će u iduće četiri godine izaći iz tog sustava su i mnogi koje će se “poticati” na mirovinu, iako za nju još uvijek nemaju uvjeta. HEP je veoma stara kompanija, kada se gleda dobna struktura radnika. Samo je 75 od punih 13.700 zaposlenih mlađe od 25 godina.
Prosječna je starost radnika u proizvodnji 50 godina - rekao je Zlatko Koračević, predsjednik Uprave HEP-a, početkom godine u svom prvom intervjuu kojeg je dao tjedniku Globus.
Potvrdio je da je čak 30 posto zaposlenih starije od 55 godina, no rekao i kako će svima sustavom poticajnih otpremnina pokušati prikazati mirovinu kao najbolje rješenje. S druge strane, iako je rekao da će otpustiti 3500, Koračević je najavio zapošljavanje 500 novih mladih radnika, uglavnom inženjera elektrotehničke i građevinske struke.
Mnogi od starijih zaposlenika više nemaju potrebna znanja, no zato imaju snažne kolektivne ugovore i jake odvjetnike. Dođe li do spora, bit će teško objasniti zašto neka kompanija ima 3500 radnika viška, a uzima 500 novih. Zakon o radu nemilosrdan je, a od njega su gori samo još kolektivni ugovori.
U sudskoj je praksi na stotine slučajeva gdje su kompanije naposljetku morale vratiti svoje stare radnike na radno mjesto, gdje sada već godinama primaju punu plaću, ne rade ništa i čekaju mirovinu.
Bolna istina
Zbog toga nije iznenađujuće što se u HEP-u sindikata trenutno boje više nego vrag tamjana. Sindikati se još nisu propeli na stražnje noge, čuvaju snagu za konačni obračun pa zasad govore samo kako restrukturiranje podupiru pod uvjetom da su uključeni u svaki proces koji se tiče radnika, a naročito kadrovskih rošada i otpuštanja.
Svako poskupljenje električne energije praćeno je velikim političkim polemikama. Sve se one, u pravilu, zaustavljaju samo na jednom argumentu koji to najčešće i nije.
Hrvati plaćaju prejeftinu električnu energiju zbog čega smo u gubicima - zavapio je valjda svaki direktor HEP-a dosad i svaki resorni ministar na postavljeno pitanje o, eto, neizbježnom poskupljenju.
HEP je ovim, pomno čuvanim Planom restrukturiranja, konačno priznao bolnu istinu. Radimo loše, previše nas je, šefova je više nego radnika. Struja je zato skupa, opskrbni sustav stvara goleme gubitke, a uz sve investicije i sva poskupljenja, ulaganja u proizvodnju bila su minimalna. Zbog toga Hrvatska godišnje uvozi 30 posto električne energije od susjeda i bez skupe, uvozne struje ne bi mogla funkcionirati.
Iako nismo uspjeli dobiti čitav plan, prema kojem bi se rashodi HEP-a trebali smanjiti za 2,15 milijardi kuna, a operativna dobit porasti za više od 50 posto, dobili smo jednostavnu prezentaciju kojom je plan najavio HEP-ov predsjednik Uprave Zlatko Koračević.
Ona je puna klasičnih korporacijskih floskula, poput “korištenja sinergijskih mogućnosti” i “poboljšanja poslovnih procesa”. No, u toj se prezentaciji kriju i možda ključni potezi HEP-ove uprave koji bi uistinu mogli kompaniju izvući iz, pristojno rečeno, gliba u kojem je zaglavila.
ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU JUTARNJEG LISTA
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....