GRCI PRED IZBORIMA

‘Dosta ste nas ponižavali, mijenjam Grčku da bismo promijenili Europu’

Dopisnik Magazina razgovarao je s istaknutim analitičarima iz Grčke u predvečerje izbora koji će, sasvim sigurno, odrediti budućnost Grčke, a možda i presudno utjecati na budućnost Europske unije
 AFP

Nada je na putu! S ovim sloganom Alexis Tsipras (40), mladi lider radikalne ljevice Syriza, prema svim anketama na putu je da osvoji najviše glasova na prijevremenim parlamentarnim izborima u nedjelju u Grčkoj i postane šesti premijer u zemlji tijekom samo jednog desetljeća. Gospodarska kriza koja traje već šest godina najvjerojatnije će izazvati povijesnu prekretnicu na političkoj sceni Grčke u kojoj će glavni politički akteri stare škole kao Antonis Samaras, vođa vladajuće Nove demokracije i Evangelos Venizelos, šef PASOKA, blijeda sjena jednom moćne stranke, nakon dugo vremena sjesti na klupu za rezervne igrače.

Iz agonije i lažne nade kojom se hranilo stanovništvo tijekom ovih godina rodio se novi mladi igrač Tsipras koji predvodi Syrizu. Njegova politička moć je rasla srazmjerno s katastrofalnim posljedicama krize i mjerama štednje nametnutih od strane Trojke (Europska komisija, Europska središnja banka i MMF). Stečaj je izbjegnut, no pobjeda je bila Pirova za veći dio grčkog stanovništva.

Na granici siromaštva

- Rastu prazna obećanja, a smanjuju se plaće i mirovine. Ako ste nekada imali 2000 ili 1500 eura, sada trebate živjeti s polovicom ili trećinom toga. Upravo zato jedna trećina ljudi koji su ostali bez posla žive na granici siromaštva. Šest godina živimo s nadom u bolju budućnost, a dobili smo samo veću socijalnu nejednakost. Vlada je pod diktatom Trojke uspjela razgolititi radničku klasu namećući visoke poreze i druge troškove, a s druge strane nije uspjela ni zagrebati površinu velikog bogatstva koje ima najbogatija klasa - govori nam Stavros, stariji trgovac iz Soluna, grada u kojem su na svakom koraku vidljive posljedice krize.

Grčka danas ima najvišu stopu nezaposlenosti od svih zemalja članica Europske unije - iznad 25 posto. Dug zemlje iznosi preko 170% BDP-a. Grčko gospodarstvo smanjilo se za četvrtinu, odnosno oko 50 milijardi eura tijekom šest godina recesije koja je završila tek 2014. godine. Od 2010. godine, grčki radnici su poduzeli 32 generalna štrajka - posljednji je bio 27. studenoga 2014. Ovaj povratak na generalni štrajk, nakon sedam mjeseci, bio je presudna prekretnica najavljujući kolaps koalicijske vlade Nove demokracije u prosincu.

Kriza je izazvala i političku nestabilnost pa zato ni prijevremeni izbori nisu nešto novo - samo u 2012. godine bilo ih je dva puta. Tada je Tsipras po prvi put osjetio naklonost birača, ali je prevladao strah od izlaska iz eurozone što je pobjednik Samaras zagovarao u slučaju ako vlast dobije njegov najveći rival Syriza.

Kraj štednje

Danas svaka anketa daje prednost Syrizi ispred ND i to između 5% i 6,5%, a prema izbornim analizama Tsipras može osvojiti oko 30 posto glasova, iako mu je ambicija dobiti 35 posto i tako postati dominantna stranka s apsolutnom većinom. Njegov je cilj, bar kako je obećao na mitinzima, srušiti politiku štednje i odbaciti sporazum spašavanja zemlje.

- U ponedjeljak ćemo objaviti kraj nacionalnom poniženju. Završit ćemo s naredbama iz inozemstva - rekao je Tsipras na završnom predizbornom skupu u Ateni dok su ljudi uzvikivali “mijenjamo Grčku da bismo promijenili Europu”.

Prema zakonima zemlje, stranka koja će osvojiti najviše glasova u nedjelju dobiva bonus od 50 od ukupno 300 mjesta u parlamentu. Ipak, kako sada stoje stvari, izgleda da će Syriza morati ići u potragu za koalicijskim partnerima. Politički analitičar Akis Georgakelos smatra da su ovi izbori nastavak svih izbora tijekom ekonomske krize te da zapravo u Grčkoj postoji duboka podjela oko memoranduma potpisanog s Trojkom oko mjera štednje.

- Politički sukob u Grčkoj tijekom ovog razdoblja, počiva na podlozi od emocija i suprotstavljenih percepcija koje su razvijene u društvu: frustracija, ljutnja prema onima koji su odgovorni za budućnost, potreba za sigurnim rješenjima. Na ovim izborima bit će zanimljivo vidjeti hoće li i dalje ostati jaka podjela onih kojih su za ili protiv memoranduma. Na razini biračkog tijela ta linija razdvajanja i dalje postoji - smatra Georgakelos.

To što čini ove izbore drugačijim ove godine je stišavanje retorike Zlatne zore, ultradesničarske stranke s nacističkom ideologijom čiji su čelnici danas u zatvoru nakon ubojstva repera Pavlosa Fyssasa (34) u 2013. Ipak, iako se nitko danas ne boji ove stranke kao tijekom 2012. godine, oni i dalje imaju šanse za ulazak u parlament, jer ih podrška od oko 5 posto i dalje stavlja na četvrto mjesto po popularnosti.

Pravi kuriozitet i valjda po prvi put u povijesti parlamentarnih izbora je činjenica da se lider Nikolaos Mihaloliakos obratio okupljenim masama na skupu u Solunu preko telefona iz svoje ćelije. Nakon što je šef završio svoj govor 20 minuta kasnije, većina pristaša su još uvijek bili na nogama dokazujući da je nacistička ideologija još uvijek opasnost u ovoj zemlji.

Prema Akisu Georgakelosu, ključ ovih izbora može biti upravo kod birača koji tradicionalno glasuju za desne stranke. Postoji tendencija da oni koji su posljednji put glasovali za Zlatnu zoru ili stranku Neovisnih Grka, ako žele utjecati na ove izbore moraju se odlučiti između ND-a i Syrize.

- Ako je kod njih osjećaj identifikacije s desnom ideologijom jači onda bi glasovali za ND, ali ako su jači osjećaji protiv mjera štednje glasovali bi za Syrizu - smatra ovaj analitičar .

Samaras i njegovi pristalice zahtijevaju od birača da ne otvaraju Pandorinu kutiju u potrazi za nadom od politike koju nudi Syriza, jer prema njemu izlazak iz eurozone je neminovan s ovom strankom. Zato sve češće na ulicama u Grčkoj možete čuti kao građani raspravljaju oko takozvanog “Grexita”, ili izlaska iz monetarne unije. I Europa pritišće Grčku da se drže sporazuma. Nedavno je njemački glasnogovornik Georg Streiter rekao da nova vlada u Ateni mora nastaviti ispunjavati svoje ugovorne obveze oko paketa za spašavanje od 289 milijardi eura.

(...)

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Magazina Jutarnjeg lista

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. rujan 2024 01:43