REAKCIJA ZASTUPNICE

Žrtvama seksualnog uznemiravanja društvo ne vjeruje, ni kad ih je petnaest

Branka Juričev Martinčev je medijske tekstove o tom slučaju sa saborske govornice nazvala "ishitrenim i lažnim optužbama"
Višnja Ljubičić
 Željko Puhovski/Cropix

Završeni su izvidi u povodu kaznene prijave protiv bivšeg zamjenika direktora Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Bernarda Jakelića kojeg 15 HUP-a tereti za višegodišnje spolno uznemiravanje i u tijeku je donošenje odluke, potvrđeno nam je iz Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu. Kakvu će odluku donijeti, nisu rekli.

Podsjetimo, sadašnje i bivše zaposlenice HUP-a obratile su se pravobraniteljici za ravnopravnost spolova Višnji Ljubičić i ispričale joj da su godinama žrtve spolnog uznemiravanja sad već bivšeg zamjenika direktora HUP-a Bernarda Jakelića. Uredu pravobraniteljice obratile se se jer nisu imale povjerenja da će im HUP-u kao poslodavac pružiti valjanu zaštitu.

Odluka DORH-a

Nakon što ih je saslušala Višnja Ljubičić je 10. ožujka ove godine protiv Jakelića DORH-u podnijela kaznenu prijavu za spolno uznemiravanje zaposlenica koje su mu hijerarhijski podređene, a deset mjeseci od podnošenja prijave čeka se odluka DORH-a.

A u danima kad je postupak vezan uz spolno uznemiravanje žena zaposlenih u HUP-u ušao u vrlo osjetljivu fazu u kojoj DORH donosi odluku o utemeljenosti kaznene prijave, u Saboru je posve nezapaženo prošla izjava zastupnice HDZ-a, uz to još i potpredsjednice saborskog Odbora za ravnopravnost spolova Branke Juričev Martinčev, koja je medijske tekstove o tom slučaju sa saborske govornice nazvala "ishitrenim i lažnim optužbama", a prijaviteljice spolnog uznemiravanja "lažnim žrtvama".

Prošli je tjedan Sabor proveo raspravu o godišnjem izvješću pravobraniteljice za ravnopravnosti spolova Višnje Ljubičić za 2019. godinu. Branka Juričev Martinčev, koja se javila za raspravu, dotaknula se uz ostalo i medijskog izvještavanja o spolnom uznemiravanju. Optužila je medije da u praćenju te teme ne slijede preporučene smjernice o senzibilnom izvještavanju. Kako bi ilustrirala brutalnost medija, uzela je upravo primjer spolnog uznemiravanja u HUP-u.

- Zbog desetak anonimnih prijava podnesena je kaznena prijava - rekla je Juričev Martinčev te ustvrdila kako je "naknadno utvrđeno da je riječ o lažnoj optužbi". Posve je nejasno na čemu zastupnica temelji tvrdnju da je riječ o lažnoj optužbi jer DORH još nije donio odluku.

Spomenuta zastupnica sa saborske je govornice izrazila "veliko ogorčenje" jer su mediji objavili "ishitrene i lažne optužbe" o "lažnim žrtvama" te nastavila prozivati:

- O kakvoj se tu zloupotrebi svojih pozicija radi? Hoće li se tu sankcionirati počinitelji? Jesu li to zločini iz mržnje? Jesu li jednaka ljudska prava kad imamo na jednoj strani riječ lažne žrtve, a na drugoj strani uništavamo život, obitelj, brak - redala je Juričev Martinčev. Ta je zastupnica već ranije imala dvojbene izjave vezane uz posvajanje djece u istospolnim zajednicama, kao i uz zakon o zabrani pobačaja.

Povrijedila je žrtve

Istup zastupnice HDZ-a i potpredsjednice Odbora za ravnopravnost spolova, kako doznajemo, povrijedio je žrtve koje su prijavile spolno zlostavljanje u HUP-u i već sedam mjeseci čekaju da se DORH očituje o kaznenoj prijavi protiv Jakelića. A kako je taj istup, zanimalo nas je, doživjela pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, koja je u sabornici pratila raspravu o svom izvješću.

- Iako zastupnica nije konkretizirala, očito je da se referirala na slučaj Bernarda Jakelića iz HUP-a, i to temeljem dva članka objavljena u jednom tjedniku - rekla nam je pravobraniteljica Ljubičić.

- Nažalost, u praksi se još uvijek u slučajevima rodno utemeljenog nasilja propituje vjerodostojnost i istinitost navoda žrtava čak i kada se radi o 15 žrtava pritužiteljica kao u ovom slučaju - kazala je Ljubičić.

Zastupnica pogrešno proziva medije

Višnja Ljubičić primjećuje da zastupnica HDZ-a prozivajući medije za "zločin iz mržnje" posve pogrešno koristi taj pojam.

- Naime, u Kaznenom zakonu kazneno djelo počinjeno zbog rasne pripadnosti, boje kože, vjeroispovijesti, nacionalnog, etničkog podrijetla, jezika, invaliditeta, spola, spolnog opredjeljenja ili rodnog identiteta druge osobe uzet će se u obzir kao otegotna okolnost.

Definicija zločina iz mržnje se na odgovarajući način primjenjuje i na prekršaje počinjene s istim motivima kao kazneno djelo.

Govor mržnje predstavlja ona ponašanja kojima se u verbalnoj ili neverbalnoj komunikaciji izražava mržnja, što u konkretnom primjeru na koji se zastupnica referirala nije bio slučaj - zaključuje pravobraniteljica Ljubičić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 01:02