Zašto ljudi u hrvatskom jeziku miješaju pridjeve ‘potreban‘ i ‘potrebit‘?

O značenju i korištenju pridjeva potreban i potrebit te redovan i redovit u emisiji Jezik i govor govori dr. sc. Igor Marko Gligorić s Katedre za hrvatski standardni jezik Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

„Suvremeni hrvatski rječnici razlikuju dva pridjeva – potreban i potrebit. Potreban je onaj koji treba da bi se što učinilo, bez kojega se što ne može učiniti, pa tako može biti potreban alat ili potrebna knjiga, za neku djelatnost je potrebno znanje, a netko može biti potreban u poslu. Pridjev potrebit se odnosi na onoga koji u nečemu oskudijeva i treba tuđu pomoć pa tako možemo priteći u pomoć potrebitim građanima ili reći da pokraj nas živi potrebita obitelj“, ističe Gligorić. Obje su riječi povezane s riječi potreba i nastale su dodavanjem sufiksa na tvorbenu osnovu imenice potreba. Zbog taga ih ljudi često miješaju.

A koja je razlika između pridjeva redovan i redovit?

„Najsuvremeniji rječnici daju prednost pridjevu redovit pa kažu da je redovit onaj koji se zbiva po utvrđenom vremenu, pa je tako redovita nastava ili redovit gost. Redovit je i onaj koji je po propisima pa tako imamo redovit upis ili redovitu proceduru. Redovit je i onaj koji je uobičajen, na primjer redovit život. U određenom obliku pridjev redovit se koristi kada je osoba u određenom rangu pa netko može biti redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti ili redoviti profesor. Kao prilog redovito znači na redovit način, ali i puno puta u neodređenom vremenu, na primjer redovito kasniti ili redovito kome posuđivati novac. S druge stane neki rječnici ne daju prednost pridjevu redovit pred pridjevom redovan, pa značenja koja sam naveo pod pridjevom redovit, pridaju pridjevu redovan, a redovit označava samo onoga koji ne izostaje, recimo učenik može biti redovit“, objašnjava Gligorić pa nam i daje i odgovor na pitanje je li profesor na fakultetu onda redovni i ili redoviti profesor.

„Postoji tumačenje prema kojem redovni profesor dolazi redovito na fakultet. S druge strane Zakon o znanosti i viskom obrazovanju kao i statuti i razni pravilnici sveučilišta ne predviđaju zvanje redovnog profesora nego samo redovitog profesora. No, postoji i zvanje izvanrednog profesora, a ne postoji izvanredoviti profesor ili izvanredovan profesor“, naglašava Gligorić.

Poštovani čitatelji i gledatelji, pitanja u vezi hrvatskog jezika i govora možete nam poslati na našu e-mail adresu:

Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.