U KRUPNOM KADRU

‘Hrvatska birokracija je nesposobna i nekompetentna, ali čak ni to nisu glavni problemi‘

I dalje smo zarobljenici šaltera, papira i biljega...
Gršić, Bujas i Rakar
 Jutarnji List

Kompletni lockdown u kojemu smo zbog pandemije koronavirusa bili prošlo proljeće nakratko nas je uvjerio da smo prešli Rubikon i postajemo digitalno društvo. Međutim, način na koji država namjerava pomoći svojim građanima da otklone posljedice i saniraju štetu razornih potresa, svjedoči suprotno. I dalje smo zarobljenici šaltera, papira i biljega.

Predsjednik udruge Glas poduzetnika Hrvoje Bujas kaže da pitanju digitalne transformacije zauzimamo porazno nisko mjesto u EU.

Informatički stručnjak i direktor konzultantskog društva Mrak, Marko Rakar, na skali digitalne transformacije od 1 do 10 Hrvatsku vidi na poziciji između 2 i 3. Probleme nalazi na svim razinama. Od politike koja ne zna što bi postavila kao ciljeve do samih državnih službenika koji se boje digitalizacije jer između ostalog u njoj vide prijetnju gubitku radnog mjesta.

- Naša birokracija je nesposobna, nekompetentna, podeducirana i svaki proces pokušavaju doslovno preslikati u digitalno ne razumijevajući da se to može učiniti drugačije. Naši koncepti urudžbenog broja i klase doslovno imaju korijen u Austro-Ugarskoj monarhiji. Dan danas ih koristimo na isti način. Marija Terezija i dalje živi u našem sustavu e građani i ostalim servisima – kaže Rakar.

Ipak, najveći problem vidi u korupciji, odnosno korumpiranom lancu dobave informatičkih rješenja.

- Informatičke tvrtke koje isporučuju proizvod za državu su u pravilu u sprezi s ljudima koji naručuju i cilj im je da se roba proizvodi što dulje i košta što više - kaže Rakar.

Rakar i Bujas ne razumiju zašto se od ljudi čija je imovina stradala u potresu traži mnoštvo različite dokumentacije jer svi ti dokumenti koje država traži kao temelj za financiranje obnove postoji u elektronskom obliku i mora biti dostupna državnoj administraciji.

Državni tajnik u Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva, Bernard Gršić smatra da Hrvatska u procesu digitalne transformacije stoji vrlo solidno, a uvjerava nas da prikupljanje dokumenata za obnovu građevina stradalih u razornim potresima koji su pogodili Zagreb i okolicu te Baniju neće izgledati ovako kako je to sada, nego će država tu biti na usluzi građanima.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
08. studeni 2024 10:37