Smeta vam lavež susjedovog psa? Evo što mogu oni koji su na ‘udaru‘, a imamo savjet i za vlasnike

Susjedov pas laje, cvili i to traje sve dok se vlasnik ne vrati s posla. Često ga se čuje i po noći, što je tek neizdrživo... Brojni su se naši sugrađani suočili s ovakvom situacijom. Danas je ‘in‘ imati kućnog ljubimca pa ga imaju i oni koji brigu o njemu shvaćaju neozbiljno.

Primjerice, puste ga da se slobodno prošeta po kvartu ne uvažavajući pri tom da neki ljudi imaju paničan strah od dlakavih četveronožaca ili da taj pas može neprimjereno reagirati ako nije pod nadzorom vlasnika. Nekad pas jednostavno laje, razlozi su brojni. Što bi odgovorni vlasnici trebali napraviti da njihov ljubimac sklon lavežu na sve i svašta često zbog straha, ne bi ometao okolinu, pitali smo predsjednika Udruge Dog trainer Alena Subotića.

- Edukacijom i treninzima se može dosta napraviti, ukazati psu da neke stvari ne treba raditi. Treba mu graditi povjerenje kroz trening, to je proces koji traje. Imate pse koji ne žele biti sami, vlasnik izađe iz stana pet minuta, a oni već laju ili zavijaju. Ukoliko je to navika ili svojevrsna razmaženost onda se može raditi kroz treninge. Ako je baš neki psihološki problem uz devijantno ponašanje, trebalo bi se posavjetovati s veterinarom – kaže Subotić koji je i voditelj nacionalnog programa ‘Pas građanin‘, piše Dubrovački.

Treninge održava jednom godišnje u Azilu Dubrovnik, prošlih godina dva do tri puta, ovisno o potrebi. U Dubrovniku ovaj put ostaje do travnja, pa ako tko želi svojeglavog ljubimca naučiti lijepom ponašanju kroz edukaciju i treninge, to može napraviti kontaktirajući dubrovački azil. A postoje li neke metode koje bi sami vlasnici mogli primijeniti i postići pozitivne učinke na ponašanje svog ljubimca?

- Vlasnik može dosta napraviti. Osobno educiram više vlasnike nego pse. Vlasnici svojim ponašanjem i prevelikim uzbuđenjem dolijevaju ‘ulje na vatru‘ psu. Kad je pas previše uzbuđen, hiperaktivan, veseo, previše dahće, vlasnik bi trebao biti smiren da bi psu dao mir, uvijek kontra. A ljudi većinom dodaju svoje uzbuđenje na to pa pas ide u krajnost. Ako je pas potišten pa mu se ne da ništa trebalo bi ga animirati veselijim glasom da počne surađivati s nama. Tu vlasnik može jako puno pomoći – kaže Subotić, trener s dugogodišnjim profesionalnim iskustvom u radu sa psima. Psa koji laje ne bismo, kaže, smjeli smirivati poslasticom.

- To može biti kontraproduktivno jer ako pas shvati da lajanjem dobiva poslasticu, onda imamo problem, takvo ponašanje ćemo psu dodatno ojačati. Ako ste strpljivi pa se pas smiri na minutu, dvije ili manje pa mu date poslasticu kad je miran, to je pravi pogodak. Shvatit će da će dobiti poslasticu kad je miran, stabilan i to je poanta priče. To su bitni detalji o kojima ljudi ne razmišljaju kad kažu ‘dat ću mu poslasticu da se smiri‘.

Ilustrativna fotografija

Paun Paunovic/Cropix

Upozorava kako vlasnici ne bi smjeli puštati pse bez nadzora jer po pravilima svaki pas mora biti na povodcu, ‘kinološka kultura nam nedostaje‘.

- Pse se ili brzo razmazi ili stavi u kontrolu. Ima pasa koji su dominantni i ne žele baš kontrolu ali u globalu psi hoće jedan vid, neću reći stege, ali pravu suradnju gdje vi morate odlučivati za njega. Psi to vole i žele – zaključuje Subotić.

Profesionalna pomoć pri dresuri psa je više nego dobrodošla, a trening poslušnosti preporuka je svakom vlasniku psa. Jer s psom treba raditi, on nije modni dodatak nego obaveza koja ‘traje‘ u prosjeku desetak godina.

Zanimalo nas je i što susjed koji trpi lavež i neugodnosti može poduzeti?

Naravno, prvi je korak ukazati na problem vlasniku psa, ako je moguće. Možda vlasnik i ne zna koliko je njegov pas glasan dok je on izvan kuće. Ako vas dočeka ogluha, sljedeće je obratiti se Komunalnom redarstvu koje je nadležno za ovakve situacije.

Ako komunalci ocijene da je u pitanju zanemarivanje ili zlostavljanje životinje, tu u priču ulazi Veterinarska inspekcija.

- Komunalno redarstvo iz okvira svoje nadležnosti gdje jedinica lokalne samouprave određuje način držanja kućnih ljubimaca dođe na lice mjesta i procijeni u kakvom je stanju životinja. Ako se radi o zlostavljanju onda prosljeđuju inspekciji – pojašnjava viši veterinarski inspektor Darko Rukavina.

Spominje kako su prošle godine imali postupanja u slučaju napada psa na čovjeka.

- Vlasnici su tog psa puštali da luta, išao je gdje je htio i dogodilo se da je napao jednu osobu i trebalo ga je oduzeti. Ako je u pitanju zlostavljanje ili držanje psa koje ugrožava sigurnost drugih ljudi, ide se na privremeno oduzimanje psa koji ide u azil. Trajno oduzeti psa može samo sud – ističe inspektor Rukavina.