Sve više ugriza šišmiša u Zagrebu, stručnjaci sa Andrije Štampara otkrivaju što učiniti

Prizor iz Antirabične ambulante svakog je dana isti: barem jedna osoba dođe im jer ju je ugrizla životinja. Često ljudi dolaze jer strahuju od bjesnoće, ali muči ih bojazan da dobiju tetanus ili bakterijske infekcije, kažu iz Službe za epidemiologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar.

- Naša zemlja je 2021. godine proglašena zemljom slobodnom od bjesnoće. Zahvaljujući tome i broj cijepljenja ugriženih osoba u Antirabičnoj ambulanti značajno se smanjio. Ipak, malen rizik zaraze bjesnoćom predstavlja populacija šišmiša, kako u ostatku Europe, tako i u Hrvatskoj. Kontakt oštećene kože i sluznica sa slinom šišmiša, a posebice ugriz šišmiša, predstavljaju događaj koji zahtijeva posjet Antirabičnoj ambulanti. U većini slučajeva, nakon pregleda i procjene liječnika specijalista epidemiologa, osoba treba primiti cjepivo protiv bjesnoće, a u određenim indikacijama uz njega se daju i imunoglobulini protiv bjesnoće - ističu iz zavoda.

Posljednjih nekoliko tjedana dolazi im nešto više ljudi nego inače, i to upravo zbog kontakta sa šišmišima. Zbog toga oni upozoravaju da te malene sisavce ne diramo bez opreme i da izbjegavamo kontakt nezaštićene kože ili sluznica sa šišmišem, a posebno njegovom slinom. Najbolje ih je spriječiti da uđu u naš dom - recimo, postavljanjem komarnika.

- S obzirom na to da postupanje s osobama koje su bile u kontaktu sa šišmišem vrlo često uključuje primjenu cjepiva i imunoglobulina (što podrazumijeva primjenu najmanje četiri, a nerijetko i više injekcija u mišiće) te više dolazaka, najbolje je izbjeći kontakt sa životinjama - ističu iz zavoda.

Svi šišmiši u Hrvatskoj su strogo zaštićene vrste, što znači da ih je zabranjeno namjerno uznemiravati, ubijati i uništavati njihova skloništa. Riječ je o jednoj od najugroženijih skupina sisavaca na području Europe. Njihova uloga u zaštiti prirode (i čovjeka) nezamjenjiva je jer se hrane kukcima koji su noću aktivni, npr. komarcima, a mnogi od njih su štetnici u poljoprivredi i šumarstvu. Šišmiši su također indikator zdravlja okoliša jer što je više vrsta na nekom području, to je to područje „zdravije“, manje opterećeno zagađenjem itd.

- Nažalost, predrasude prema tim krhkim i izuzetno korisnim životinjama jedan su od uzroka njihove smanjene brojnosti. Šišmiši se, zbog svog izuzetno okretnog leta i činjenice da prepoznaju kukca manjeg od dva milimetra pomoću svog specifičnog glasanja, ne zalijeću u kosu.

Šišmiši u Hrvatskoj također ne piju krv ljudima. Ne napadaju ih. Štoviše, više se oni boje čovjeka nego čovjek njih. Neke vrste šišmiša su se, zbog gubitka skloništa u prirodnim staništima, poput primjerice šuma, prilagodile na suživot s čovjekom te nalaze skloništa u raznim dijelovima kuća i zgrada. Patuljastim šišmišima primjerice je dovoljna pukotina šira od pet mm kako bi se zavukli i našli sklonište u uskim prostorima - ističu iz Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije.

Iako su prirodni rezervoar virusa bjesnoće, u posljednjih 70 godina jedino je zaraza u Europi zabilježena kod nekoliko istraživača šišmiša koji sa životinjama rukuju, a u nedavnom istraživanju koje je u Hrvatskoj proveo Hrvatski veterinarski institut, aktivni virus bjesnoće nije bio zabilježen u slini šišmiša, ističu iz zavoda. Do sada na teritoriju Europe nije zabilježen slučaj napada šišmiša zaraženog bjesnoćom na ljude niti na kućne ljubimce. Također, prijenos bjesnoće zbog toga što se šišmiši nalaze u nekom dijelu kuće ili zgrade nije moguć.

- U svakom slučaju, šišmiši su divlje životinje i nije ih uputno dirati niti hvatati golim rukama ukoliko se nalaze na tlu ili djeluju iznemoglo i bolesno, kao ni jednu drugu divlju životinju. Moguće je staviti rukavice i privremeno smjestiti šišmiša u kutiju (primjerice za cipele), poklopiti je (na poklopcu izbušiti manje rupice) i staviti vodu u plitku posudu. U predvečerje je potrebno pokušati životinju pustiti na slobodu, a ako životinja nije sposobna za let, potrebno je obavijestiti najbliže oporavilište i dogovoriti transport - ističu iz zavoda.