Udruge: Na rijeci Korani čak 74 umjetne barijere, treba ih ukloniti ili adaptirati

Na rijeci Korani zabilježene su čak 74 umjetne barijere koje fragmentiraju stanište što posebno negativno utječe na migratorne organizme poput mnogih vrsta riba, izvijestili su u četvrtak iz Zelene akcije koja je, s Eko Panom i tvrtkom BIOTA, provodila projekt kartiranja.

Projekt pod nazivom ‘Free Korana river‘ okolišne udruge provodile su od veljače 2024. do siječnja 2025. kako bi mogle kartirati sve umjetne barijere na rijeci Korani te identificirati one koje predstavljaju prioritet za uklanjanje s obzirom na utjecaj na bioraznolikost ili pak adaptaciju.

Uklanjanje barijera u Hrvatskoj je, kažu, relativno nov fenomen, praksa gotovo i ne postoji pa na sastancima s lokalnom zajednicom i drugima razmatraju procedure za uklanjanje budući da je i Europska unija u Strategiji za bioraznolikost do 2030. i u Uredbi o obnovi prirode uvrstila pretvaranje najmanje 25 tisuća kilometara rijeka u rijeke slobodnog toka.

- Slatkovodni ekosustavi, poput rijeka i potoka i organizmi koji u njima obitavaju spadaju među najugroženije na planetu, a jedan od glavnih razloga takvog stanja su brojne brane i drugi tipovi barijera koje je izgradio čovjek. Riječne barijere fragmentiraju stanište što posebno negativno utječe na migratorne organizme poput mnogih vrsta riba - upozorili su.

Tijekom provođenja projekta posjetili su stotinjak lokacija te su na Korani zabilježili 74 umjetne barijere ili približno jednu barijeru na svakih dva kilometra riječnog toka. Moguće je, kažu, da je ukupan broj barijera još i veći jer dijelovima toka nije bilo moguće prići zbog ograđivanja privatnih posjeda ili minski sumnjivih područja.

- Većinu barijera čine neodržavane brane starih mlinica/vodenica, no prisutni su i drugi tipovi hidrotehničkih objekata, kao i brane novijeg datuma izgrađene u rekreativne svrhe i često upitne legalnosti - izvijestili su.

Premda u prosjeku nisu pretjerano visoke, procijenjeno je da većina tih barijera čini značajnu prepreku uzvodnoj migraciji riba i drugih organizama, s obzirom na to da većina ribljih vrsta u Korani nisu brzi plivači i/ili skakači, priopćili su.

Projekt je financirala nizozemska zaklada posvećena obnovi rijeka - European Open Rivers Programme.